Та-- щ- д- т---- я- п-------- л---- к-------.
Так, ще до того, як почнуться літні канікули. 0 Ta-- s---- d- t---- y-- p---------- l---- k-------.Tak, shche do toho, yak pochnutʹsya litni kanikuly.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Da, još prije nego što počnu ljetni praznici.
Так, ще до того, як почнуться літні канікули.
Tak, shche do toho, yak pochnutʹsya litni kanikuly.
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
Пі--- а----- в-- н- м-- б----- п--------.
Після аварії він не міг більше працювати. 0 Pi---- a------ v-- n- m-- b------ p----------.Pislya avariï vin ne mih bilʹshe pratsyuvaty.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je imao nesreću, nije više mogao raditi.
После несчастного случая он больше не мог работать.
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Пі--- т--- я- в-- в------ р------ в-- п----- д- А------.
Після того як він втратив роботу, він поїхав до Америки. 0 Pi---- t--- y-- v-- v------ r------ v-- p------- d- A------.Pislya toho yak vin vtratyv robotu, vin poïkhav do Ameryky.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je izgubio posao, otišao je u Ameriku.
Після того як він втратив роботу, він поїхав до Америки.
Pislya toho yak vin vtratyv robotu, vin poïkhav do Ameryky.
После того, как он потерял работу, он поехал в Америку.
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat.
Пі--- т--- я- в-- п------- д- А------- в-- с--- б------.
Після того як він переїхав до Америки, він став багатим. 0 Pi---- t--- y-- v-- p--------- d- A------- v-- s--- b------.Pislya toho yak vin pereïkhav do Ameryky, vin stav bahatym.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Nakon što je otišao u Ameriku, postao je bogat.
Після того як він переїхав до Америки, він став багатим.
Pislya toho yak vin pereïkhav do Ameryky, vin stav bahatym.
Strani jezici su u današnje vrijeme sve važniji.
Mnogi ljudi uče strani jezik.
Na svijetu postoji puno zanimljivih jezika.
Stoga mnogi ljudi uče više jezika istovremeno.
Za djecu koja odrastaju u dvojezičnom okruženju to ne predstavlja nikakav problem.
Njihov mozak uči oba jezika automatski.
Kad porastu, znaju što pripada kojem jeziku.
Dvojezičari poznaju karakteristična obilježja oba jezika.
Kod odraslih je to drugačije.
Oni ne mogu tako lako naučiti dva jezika paralelno.
Tko uči dva jezika istodobno, mora na umu imati određena pravila.
Prvo, bitno je oba jezika međusobno usporediti.
Jezici koji spadaju u istu porodicu su često vrlo slični.
To može dovesti do brkanja.
Stoga je bitno oba jezika pomno analizirati.
Možete, primjerice, napraviti listu.
Tamo možete zabilježiti sličnosti i razlike.
Na taj je način mozak prisiljen intenzivno se pozabaviti s oba jezika.
Mozak će zapamtiti posebnosti dvaju jezika.
Učenik bi za svaki jezik trebao odabrati posebnu boju i direktorij.
Na taj se način jezici jasno mogu odvojiti jedan od drugog.
Situacija je drugačija kad se uče jezici koji nisu slični.
Kod jako različitih jezika ne postoji opasnost od brkanja.
No postoji opasnost od uspoređivanja jezika.
Bilo bi bolje da se jezici uspoređuju s materinjim jezikom.
Kad mozak uoči kontrast uči učinkovitije.
Također je važno da se oba jezika uče jednakim intezitetom.
Mozgu je teoretski svejedno koliko jezika uči...