Zbirka izraza

hr Veznici 3   »   bg Съюзи 3

96 [devedeset i šest]

Veznici 3

Veznici 3

96 [деветдесет и шест]

96 [devetdeset i shest]

Съюзи 3

[Syyuzi 3]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski bugarski igra Više
Ja ustajem čim budilica zazvoni. Аз с------ щ-- б--------- з-----. Аз ставам, щом будилникът звънне. 0
Az s------ s----- b--------- z-----.Az stavam, shchom budilnikyt zvynne.
Postanem umoran čim moram učiti. Аз с- у-------- щ-- т----- д- у--. Аз се уморявам, щом трябва да уча. 0
Az s- u--------- s----- t------ d- u---.Az se umoryavam, shchom tryabva da ucha.
Prestajem raditi čim napunim 60. Аз щ- с--- д- р------ щ-- с---- н- 60. Аз ще спра да работя, щом стана на 60. 0
Az s---- s--- d- r------- s----- s---- n- 60.Az shche spra da rabotya, shchom stana na 60.
Kada ćete nazvati? Ко-- щ- с- о------ п- т-------? Кога ще се обадите по телефона? 0
Ko-- s---- s- o------ p- t-------?Koga shche se obadite po telefona?
Čim budem imao / imala trenutak slobodnog vremena. Що- и--- с------ в----. Щом имам секунда време. 0
Sh---- i--- s------ v----.Shchom imam sekunda vreme.
Nazvat će čim bude imao nešto vremena. То- щ- с- о---- п- т-------- щ-- и-- м---- в----. Той ще се обади по телефона, щом има малко време. 0
To- s---- s- o---- p- t-------- s----- i-- m---- v----.Toy shche se obadi po telefona, shchom ima malko vreme.
Koliko dugo ćete raditi? Ко--- в---- щ- р-------? Колко време ще работите? 0
Ko--- v---- s---- r-------?Kolko vreme shche rabotite?
Radit ću dok budem mogao / mogla. Аз щ- р------ д----- м---. Аз ще работя, докато мога. 0
Az s---- r------- d----- m---.Az shche rabotya, dokato moga.
Radit ću dok budem zdrav / zdrava. Аз щ- р------ д----- с-- з----. Аз ще работя, докато съм здрав. 0
Az s---- r------- d----- s-- z----.Az shche rabotya, dokato sym zdrav.
On leži u krevetu umjesto da radi. То- л--- в л------- в----- д- р-----. Той лежи в леглото, вместо да работи. 0
To- l---- v l------- v----- d- r-----.Toy lezhi v legloto, vmesto da raboti.
Ona čita novine umjesto da kuha. Тя ч--- в------- в----- д- с-----. Тя чете вестник, вместо да сготви. 0
Ty- c---- v------- v----- d- s-----.Tya chete vestnik, vmesto da sgotvi.
On sjedi u krčmi umjesto da ide kući. То- с--- в к-------- в----- д- с- о---- в----. Той седи в кръчмата, вместо да си отиде вкъщи. 0
To- s--- v k--------- v----- d- s- o---- v-------.Toy sedi v krychmata, vmesto da si otide vkyshchi.
Koliko ja znam, on stanuje ovdje. До------- з---- т-- ж---- т--. Доколкото зная, той живее тук. 0
Do------- z----- t-- z----- t--.Dokolkoto znaya, toy zhivee tuk.
Koliko ja znam, njegova žena je bolesna. До------- з---- ж--- м- е б----. Доколкото зная, жена му е болна. 0
Do------- z----- z---- m- y- b----.Dokolkoto znaya, zhena mu ye bolna.
Koliko ja znam, on je nezaposlen. До------- з---- т-- е б---------. Доколкото зная, той е безработен. 0
Do------- z----- t-- y- b---------.Dokolkoto znaya, toy ye bezraboten.
Prespavao sam, inače bih bio točan. Ус--- с-- и---- щ-- д- д---- н------. Успах се, иначе щях да дойда навреме. 0
Us---- s-- i----- s------- d- d---- n------.Uspakh se, inache shchyakh da doyda navreme.
Propustio sam autobus, inače bih bio točan. Из------ а-------- и---- щ-- д- д---- н------. Изпуснах автобуса, иначе щях да дойда навреме. 0
Iz------- a-------- i----- s------- d- d---- n------.Izpusnakh avtobusa, inache shchyakh da doyda navreme.
Nisam našao put, inače bih bio točan. Не н------ п---- и---- щ-- д- д---- н------. Не намерих пътя, иначе щях да дойда навреме. 0
Ne n------- p----- i----- s------- d- d---- n------.Ne namerikh pytya, inache shchyakh da doyda navreme.

preuzimanje datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i matematika

Razmišljanje i jezik idu jedno s drugim. Uzajamno utječu jedno na drugo. Jezične strukture oblikuju strukturu našeg mišljenja. U pojedinim jezicima, na primjer, ne postoje riječi za brojeve. Govornici ne razumiju koncept brojeva. Matematika i jezici također nekako idu jedno s drugim. Gramatičke i matematičke strukture često sliče jedna drugoj. Neki istraživači smatraju da se također slično obrađuju. Smatraju da je centar za govor zadužen i za matematiku. Mogao bi pomoći mozgu računati. Međutim, nova istraživanja dolaze do drugog zaključka. Ona pokazuju da naš mozak obrađuje matematiku bez jezika. Istraživači su ispitivali tri čovjeka. Mozak tih ispitanika je bio ozlijeđen. I centar za govor je bio oštećen. Muškarci su kod pričanja imali velikih poteškoća. Više nisu mogli oblikovati jednostavne rečenice. Riječi također nisu razumjeli. Nakon jezičnog testa muškarci su morali riješiti matematičke zadatke. Neki od tih zadataka su bili veoma složeni. Unatoč tomu, ispitanici su ih mogli riješiti! Rezultat ovog istraživanja je veoma zanimljiv. On pokazuje da matematika nije kodirana riječima. Moguće je da matematika i jezik imaju isti temelj. Oboje obrađuje isti centar. Matematika se pritom ne mora prvo prevesti na jezik. Možda se jezik i matematika zajedno razvijaju... Kad je razvoj mozga završen, oni onda egzistiraju odvojeno!