Zbirka izraza

hr Veznici 4   »   lt Jungtukai 4

97 [devedeset i sedam]

Veznici 4

Veznici 4

97 [devyniasdešimt septyni]

Jungtukai 4

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski litvanski igra Više
Iako je televizor bio uključen, on je zaspao. Ji- u------ n--- t----------- b--- į-------. Jis užmigo, nors televizorius buvo įjungtas. 0
Iako je već bilo kasno, on je još ostao. Ji- d-- p-------- n--- j-- b--- v---. Jis dar pasiliko, nors jau buvo vėlu. 0
Iako smo se dogovorili, on nije došao. Ji- n------- n--- m-- b----- s-------. Jis neatėjo, nors mes buvome susitarę. 0
Televizor je bio uključen. Usprkos tome on je zaspao. Te---------- b--- į-------- n-------- / n-------- t- j-- u-----. Televizorius buvo įjungtas, nežiūrint / nepaisant to jis užmigo. 0
Bilo je kasno. Usprkos tome on je još ostao. Ja- b--- v---- n-------- / n-------- t- j-- d-- p-------. Jau buvo vėlu, nežiūrint / nepaisant to jis dar pasiliko. 0
Dogovorili smo se. Usprkos tome on nije došao. (M--) b----- s-------- n-------- / n-------- t- j-- n------. (Mes) buvome susitarę, nežiūrint / nepaisant to jis neatėjo. 0
Iako nema vozačku dozvolu, on vozi auto. No-- j-- n----- v--------- p---------- v------- a---------. Nors jis neturi vairuotojo pažymėjimo, vairuoja automobilį. 0
Iako je cesta skliska, on vozi brzo. No-- g---- y-- s----- j-- v------- g------. Nors gatvė yra slidi, jis važiuoja greitai. 0
Iako je pijan, on vozi bicikl. No-- j-- y-- g------ v------- d-------. Nors jis yra girtas, važiuoja dviračiu. 0
On nema vozačku dozvolu. Usprkos tome on vozi auto. Ji- n----- v--------- p---------- n-------- / n-------- t- j-- v------- a---------. Jis neturi vairuotojo pažymėjimo, nežiūrint / nepaisant to jis vairuoja automobilį. 0
Cesta je skliska. Usprkos tome on vozi tako brzo. Ga--- (y--) s----- n-------- / n-------- t- j-- v------- g------. Gatvė (yra) slidi, nežiūrint / nepaisant to jis važiuoja greitai. 0
On je pijan. Usprkos tome on vozi bicikl. Ji- (y--) g------ n-------- / n-------- t- j-- v------- d-------. Jis (yra) girtas, nežiūrint / nepaisant to jis važiuoja dviračiu. 0
Iako je studirala, ona ne nalazi radno mjesto. Ji n------ d----- n--- t--- d------. Ji neranda darbo, nors turi diplomą. 0
Iako ima bolove, ona ne ide kod liječnika. Ji n---- p-- g-------- n--- j-- s-----. Ji neina pas gydytoją, nors jai skauda. 0
Iako nema novaca, ona kupuje auto. Ji p---- a---------- n--- n----- p-----. Ji perka automobilį, nors neturi pinigų. 0
Ona je studirala. Usprkos tome ona ne nalazi nikakvo radno mjesto. Ji t--- d------- n-------- / n-------- t- j- n------ d----. Ji turi diplomą, nežiūrint / nepaisant to ji neranda darbo. 0
Ona ima bolove. Usprkos tome ona ne ide kod liječnika. Ja- s------ n-------- / n-------- t- j- n---- p-- g-------. Jai skauda, nežiūrint / nepaisant to ji neina pas gydytoją. 0
Ona nema novaca. Usprkos tome ona kupuje auto. Ji n----- p------ n-------- / n-------- t- j- p---- a---------. Ji neturi pinigų, nežiūrint / nepaisant to ji perka automobilį. 0

Mladi ljudi uče drugačije od starih

Djeca uče jezik relativno brzo. Kod odraslih to obično traje duže. Međutim, djeca ne uče bolje od odraslih. Jednostavno uče drugačije. Mozak jako puno radi kod učenja jezika. Mora učiti nekoliko stvari paralelno. Prilikom učenja jezika nije dovoljno samo razmišljati o njemu. Mora se naučiti izgovor novih riječi. Zbog toga govorni organi uče nove pokrete. Mozak također mora naučiti reagirati na nove situacije. Sporazumijevati se na stranom jeziku je izazov. Odrasli pak u svakoj životnoj dobi jezik uče na drugačiji način. S 20 ili 30 godina ljudi još uvijek imaju rutinu u učenju. Škola ili studij nisu bili tako davno. Stoga je mozak dobro istreniran. Zato strane jezike mogu učiti na vrlo visokoj razini. Ljudi u starosti od 40 do 50 godina su već mnogo naučili. Njihov mozak profitira od iskustva. Nove sadržaje može dobro kombinirati sa starim znanjem. U toj dobi najbolje uči stvari koje već poznaje. To su, na primjer, jezici koji nalikuju ranije naučenim jezicima. Sa 60 ili 70 godina ljudi imaju najviše vremena. Mogu često vježbati. A to je kod jezika jako bitno. Stariji ljudi naročito dobro uče strana pisma. U svakoj životnoj dobi se može uspješno učiti. Mozak nakon puberteta još uvijek razvija nove moždane stanice. I to radi vrlo rado...