Zbirka izraza

hr Prilozi   »   hu Határozószavak

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [száz]

Határozószavak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
već jednom – još nikada má--egysz-r-- még-s--a m-- e------ – m-- s--- m-r e-y-z-r – m-g s-h- ---------------------- már egyszer – még soha 0
Jeste li već jednom bili u Berlinu? V-lt--á- -n -g-s--r B--linb-n? V--- m-- ö- e------ B--------- V-l- m-r ö- e-y-z-r B-r-i-b-n- ------------------------------ Volt már ön egyszer Berlinben? 0
Ne, još nikada. N--- -é--so-a. N--- m-- s---- N-m- m-g s-h-. -------------- Nem, még soha. 0
netko – nitko v--a-- – s--ki v----- – s---- v-l-k- – s-n-i -------------- valaki – senki 0
Poznajete li nekoga ovdje? I-mer-ön i-t -ala-it-(-a---i--t)? I---- ö- i-- v------ (----------- I-m-r ö- i-t v-l-k-t (-a-a-i-e-)- --------------------------------- Ismer ön itt valakit (valakiket)? 0
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Nem- -e--ism--ek i-- s-n---. N--- n-- i------ i-- s------ N-m- n-m i-m-r-k i-t s-n-i-. ---------------------------- Nem, nem ismerek itt senkit. 0
još – ne više még----ár---m m-- – m-- n-- m-g – m-r n-m ------------- még – már nem 0
Ostajete li još dugo ovdje? S----g mara--m-g-it-? S----- m---- m-- i--- S-k-i- m-r-d m-g i-t- --------------------- Sokáig marad még itt? 0
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. N-m,--á- --- s-k-ig---r-do- itt. N--- m-- n-- s----- m------ i--- N-m- m-r n-m s-k-i- m-r-d-k i-t- -------------------------------- Nem, már nem sokáig maradok itt. 0
još nešto – ništa više m----alami-– sem-i m-- v----- – s---- m-g v-l-m- – s-m-i ------------------ még valami – semmi 0
Želite li još nešto popiti? Szere--- m-- --la-i- in--? S------- m-- v------ i---- S-e-e-n- m-g v-l-m-t i-n-? -------------------------- Szeretne még valamit inni? 0
Ne, ne želim više ništa. N--- -ár ne--ké------m---. N--- m-- n-- k---- s------ N-m- m-r n-m k-r-k s-m-i-. -------------------------- Nem, már nem kérek semmit. 0
već nešto – još ništa m-r -----i--– mé- -e-mit m-- v------ – m-- s----- m-r v-l-m-t – m-g s-m-i- ------------------------ már valamit – még semmit 0
Jeste li već nešto jeli? Ev--t-m-----l--i-? E---- m-- v------- E-e-t m-r v-l-m-t- ------------------ Evett már valamit? 0
Ne, još ništa nisam jeo / jela. N--- mé- n------e- -e--it. N--- m-- n-- e---- s------ N-m- m-g n-m e-t-m s-m-i-. -------------------------- Nem, még nem ettem semmit. 0
još netko – više nitko m-g ---aki-– ----s---i m-- v----- – m-- s---- m-g v-l-k- – m-r s-n-i ---------------------- még valaki – már senki 0
Želi li još netko kavu? S----tn---é- val-k- -ávét? S------- m-- v----- k----- S-e-e-n- m-g v-l-k- k-v-t- -------------------------- Szeretne még valaki kávét? 0
Ne, nitko više. Nem, m---s--k-. N--- m-- s----- N-m- m-r s-n-i- --------------- Nem, már senki. 0

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…