bosanski » grčki   Pridjevi 1


78 [sedamdeset i osam]

Pridjevi 1

-

78 [εβδομήντα οκτώ]
78 [evdomínta októ]

Επίθετα 1
Epítheta 1

78 [sedamdeset i osam]

Pridjevi 1

-

78 [εβδομήντα οκτώ]
78 [evdomínta októ]

Επίθετα 1
Epítheta 1

Click to see the text:   
bosanskiελληνικά
stara žena μί- μ----- γ------
m-- m----- g-----a
debela žena μί- χ----- γ------
m-- c------ g-----a
radoznala žena μί- π------- γ------
m-- p------- g-----a
   
novo auto έν- κ--------- α---------
é-- k--------- a--------o
brzo auto έν- γ------ α---------
é-- g------ a--------o
udobno auto έν- ά---- α---------
é-- á---- a--------o
   
plava haljina έν- μ--- φ-----
é-- b-- f----a
crvena haljina έν- κ------ φ-----
é-- k------ f----a
zelena haljina έν- π------ φ-----
é-- p------ f----a
   
crna tašna μί- μ---- τ-----
m-- m---- t----a
smeđa tašna μί- κ--- τ-----
m-- k--- t----a
bijela tašna μί- λ---- τ-----
m-- l---- t----a
   
dragi ljudi συ---------- ά-------
s------------ á-------i
kulturni ljudi ευ------- ά-------
e-------- á-------i
interesantni ljudi εν----------- ά-------
e------------ á-------i
   
draga djeca αγ----- π-----
a------ p----á
bezobrazna djeca αυ---- π-----
a------ p----á
fina djeca φρ----- π-----
f------ p----á
   

Računala mogu rekonstruirati saslušane riječi

Imati moć čitanja misli stari je čovjekov san. Svako bi rado odmah znao što je ovom drugom u mislima. Međutim, taj san se još nije ostvario. Ni s najmodernijom tehnologijom nismo u mogućnosti čitati misli. Šta drugi misle ostaje tajna. Međutim, možemo prepoznati što drugi čuju! To je pokazao naučni eksperiment. Istraživačima je uspjelo rekonstruirati riječi koje su čuli. Za tu svrhu su analizirali moždane valove ispitanika. Kad nešto čujemo, naš mozak postaje aktivan. Obrađuje jezik koji je čuo. Pritom nastaje određeni model aktivnosti. Taj model se može zabilježiti elektrodama.

A taj zapis se također dalje može obrađivati! Računalom ga je moguće pretvoriti u zvučni model. Na taj način riječ koja se čuje može identificirati. Taj princip funkcionira kod svih riječi. Svaka riječ koju čujemo proizvede određeni signal. Taj signal je uvijek povezan sa zvukom riječi. Stoga ga se “jedino” treba prevesti u zvučni signal. Ako imamo zvučni model, znamo o kojoj se riječi radi. Za vrijeme eksperimenta ispitanici su slušali prave i izmišljen riječi. Dakle, jedan dio riječi koji se čuo nije postojao. No te riječi su se također mogle rekonstruirati. Prepoznate riječi može izgovoriti računalo. Takođe je moguće da se samo pojave na zaslonu. Istraživači se sada nadaju da će uskoro bolje razumjeti jezične signale. Tako se san o čitanju misli nastavlja...
Odgonetnite jezik!
_______ govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj ******i. I u Kini i Japanu ima _______h manjina. Nauka nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičkoj porodici _______ pripada. Da ja ******a podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna ******a preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni ******ci često ne razumiju te riječi.

Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost ******skog jezika je njegova tačnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. ******sko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.