bosanski » francuski   Prisvojne zamjenice 2


67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

-

67 [soixante-sept]

Pronoms possessifs 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

-

67 [soixante-sept]

Pronoms possessifs 2

Click to see the text:   
bosanskifrançais
naočale le- l------s
On je zaboravio svoje naočale. Il a o----- s-- l-------.
Ma gdje su mu naočale? Où a----- d--- m-- s-- l------- ?
   
sat la m----- / l-------e
Njegov sat je pokvaren. Sa m----- e-- c-----.
Sat visi na zidu. L’------- e-- a-------- a- m--.
   
pasoš le p-------t
On je izgubio svoj pasoš. Il a p---- s-- p--------.
Gdje je ostavio svoj pasoš? Où a----- d--- m-- s-- p-------- ?
   
oni – njihovo il- – l--r
Djeca ne mogu naći svoje roditelje. Le- e------ n- p------ p-- t------ l---- p------.
Ali eto dolaze njihovi roditelji! Ma-- v---- l---- p------ q-- a------- j---- à l-------- !
   
Vi – Vaše vo-- – v---e
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Co----- s---- p---- v---- v------ M------- M----- ?
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Où e-- v---- f----- M------- M----- ?
   
Vi – Vaše vo-- – v---e
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Co----- s---- p---- v---- v------ M----- S------ ?
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Où e-- v---- m---- M----- S------ ?
   

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija.

Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!
Odgonetnite jezik!
_______ je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-******e jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za _______ jezik.

Još jedno obilježje ******og jezika su mnogi vokali. U ******oj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni _______ značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini _______ ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u ******om je da je to apsolutno logičan jezik!