hrvatski » amharski   Čišćenje kuće


18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

-

18 [አስራ ስምንት]
18 [āsira siminiti]

የቤት ጽዳት
yebēti ts’idati

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

-

18 [አስራ ስምንት]
18 [āsira siminiti]

የቤት ጽዳት
yebēti ts’idati

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiአማርኛ
Danas je subota. ዛሬ ቅ-- ነ--
z--- k------ n---።
Danas imamo vremena. ዛሬ እ- ጊ- አ---
z--- i--- g--- ā----።
Danas čistimo stan. ዛሬ እ- ቤ- እ------
z--- i--- b--- i-------------።
   
Ja čistim kupaonicu. እኔ መ---- ቤ-- እ---- ነ--
i-- m---------- b----- i----------- n---።
Moj muž pere auto. የእ- ባ- መ-- እ--- ነ-
y----- b--- m----- i------- n--i
Djeca čiste bicikle. ልጆ- ሳ----- እ--- ና---
l------ s------------ i--------- n------።
   
Baka zalijeva cvijeće. ሴት አ-- አ---- ው- እ---- ነ--
s--- ā---- ā--------- w--- i----------- n---።
Djeca pospremaju dječiju sobu. ልጆ- የ---- ክ-- እ--- ና---
l------ y---------- k----- i-------- n------።
Moj muž posprema svoj pisaći stol. ባሌ የ--- ጠ--- እ--- ነ--
b--- y------- t------- i--------- n---።
   
Stavljam rublje u perilicu. እኔ ል---- ማ--- ማ-- ው-- እ----- ነ--
i-- l---------- m-------- m------ w------ i---------- n---።
Vješam rublje. እኔ ል-- እ---- ነ--
i-- l----- i--------- n---።
Glačam rublje. እኔ ል---- እ------ ነ--
i-- l---------- i------------- n---።
   
Prozori su prljavi. መስ--- ቆ-- ና---
m---------- k-------- n------።
Pod je prljav. ወለ- ቆ-- ነ--
w----- k-------- n---።
Posuđe je prljavo. መመ--- እ-- ቆ-- ነ--
m--------- i----- k-------- n---።
   
Tko čisti prozore? መስ---- የ----- ማ- ነ-?
m------------ y------------- m--- n---?
Tko usisava? ወለ--- የ----- ማ- ነ-?
w--------- y------------ m--- n---?
Tko pere suđe? መመ--- እ---- የ----- ማ- ነ-?
m--------- i--------- y------------ m--- n---?
   

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik.

Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu! Rano učenje Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih škola. Također su sve omiljeniji dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. O tome ovisi i razvoj našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak naših mozgova. Ukratko: čim mlađi, tim bolje. Također postoji nekolicina koja kritizira rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, također i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca mogu profitirati cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Hoće li mozak pohraniti hello, ciao ili néih hóu njemu je sasvim svejedno!
Odgonetnite jezik!
_______ spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. _______ je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. _______ se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova.

Za _______ su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi _______ je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom _______ kao drugim jezikom. Tako _______ spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!