hrvatski » amharski   nešto obrazložiti 2


76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

-

76 [ሰባ ስድስት]
76 [seba sidisiti]

ምክንያት ማቅረብ 2
mikiniyati mak’irebi 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

-

76 [ሰባ ስድስት]
76 [seba sidisiti]

ምክንያት ማቅረብ 2
mikiniyati mak’irebi 2

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiአማርኛ
Zašto nisi došao? ለም- አ-----/ ሽ-?
l----- ā-----------/ s----?
Bio / bila sam bolestan / bolesna. አሞ- ነ---
ā----- n-----።
Nisam došao / došla jer sam bio bolestan / bolesna. ያል---- አ-- ስ---- ነ--
y------------ ā----- s--------- n---።
   
Zašto ona nije došla? እሷ ለ-- አ-----?
i--- l----- ā------------?
Bila je umorna. ደክ-- ነ---
d-------- n-----።
Ona nije došla jer je bila umorna. ያል---- ደ--- ስ---- ነ--
y------------- d-------- s--------- n---።
   
Zašto on nije došao? እሱ ለ-- አ----?
i-- l----- ā---------?
Nije imao volje. ፍላ-- የ---
f------- y------i
On nije došao jer nije imao volje. ፍላ-- ስ------ አ-----
f------- s------------- ā---------።
   
Zašto vi niste došli? እና-- ለ-- አ------?
i------ l----- ā--------------?
Naš auto je pokvaren. መኪ--- ተ---- ነ--
m---------- t---------- n---።
Nismo došli jer je naš auto pokvaren. ያል---- መ---- ስ----- ነ--
y------------ m---------- s------------ n---።
   
Zašto ljudi nisu došli? ለም--- ነ- ሰ-- ያ----?
l--------- n--- s------ y----------?
Propustili su vlak. ባቡ- አ-----
b----- ā-----------i
Nisu došli jer su propustili vlak. እነ- ያ---- ባ-- አ----- ነ- ።
i---- y---------- b----- ā------------ n--- ።
   
Zašto nisi došao / došla? ለም- አ-----/ ሽ-?
l----- ā-----------/ s----?
Nisam smio. አል-------
ā-----------------i
Nisam došao / došla jer nisam smio / smjela. ያል---- ስ-------- ነ---
y------------ s------------------- n-----።
   

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura.

Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao guarani ili quechua govore milijuni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost... Starosjedilački jezici Amerike U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik Sjeverne Amerike. U Južnoj Americi prevladavaju španjolski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Europe. Tamo su se prije kolonizacije pričali drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je golema. Procjenjuje se da u Sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U Južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. K tome dodatno postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Povezuje ih tek malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u povijesti Amerike. Amerika je bila naseljivana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svako stanovništvo je na kontinent ponijelo svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika nije svugdje jednaka. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u Južnoj Americi. Jezici poput Guarani ili Quechua imaju milijune aktivnih govornika. U Sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo odumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo potlačena. Tako su i nestali njihovi jezici. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Dakle, mogli bi imati svijetlu budućnost...
Odgonetnite jezik!
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima.

Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…