hrvatski » bengalski   U hotelu – dolazak


27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

-

২৭ [সাতাশ]
27 [Sātāśa]

হোটেলে – আগমন
Hōṭēlē – āgamana

27 [dvadeset i sedam]

U hotelu – dolazak

-

২৭ [সাতাশ]
27 [Sātāśa]

হোটেলে – আগমন
Hōṭēlē – āgamana

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiবাংলা
Imate li slobodnu sobu? আপ--- ক--- খ--- ক---- আ--?
Ā------ k---- k---- k----- ā---?
Rezervirao / rezervirala sam sobu. আম- এ--- ক---- স------- (ব--) ক-- র----- ৷
Ā-- ē---- k----- s--------- (b---) k--- r------i
Moje ime je Müller. আম-- ন-- ম---- ৷
Ā---- n--- m----a
   
Trebam jednokrevetnu sobu. আম-- এ----- জ--- এ--- ক---- চ-- ৷
Ā---- ē-------- j----- ē---- k----- c--i
Trebam dvokrevetnu sobu. আম-- দ----- জ--- এ--- ক---- চ-- ৷
Ā---- d------- j----- ē---- k----- c--i
Koliko košta soba za jednu noć? এক র---- জ--- ঘ--- ভ---- ক-?
Ē-- r----- j----- g------ b---- k---?
   
Htio / htjela bih sobu s kupaonicom. আম- স------ ঘ- স--- এ--- ক---- চ-- ৷
Ā-- s------ g---- s----- ē---- k----- c--i
Htio / htjela bih sobu s tušem. আম- শ----- য---- এ--- ক---- চ-- ৷
Ā-- ś------- y---- ē---- k----- c--i
Mogu li vidjeti sobu? আম- ক- ক------ দ---- প---?
Ā-- k- k------- d------ p---?
   
Ima li ovdje garaža? এখ--- ক- গ------ আ--?
Ē----- k- g------ ā---?
Ima li ovdje sef? এখ--- ক- স------ আ--?
Ē----- k- s------ ā---?
Ima li ovdje faks? এখ--- ক- ফ------ ম---- আ--?
Ē----- k- p------ m----- ā---?
   
Dobro, uzet ću sobu. ঠি- আ--- আ-- ক------ ন-- ৷
Ṭ---- ā---- ā-- k------- n--a
Ovdje su ključevi. এই য- চ------- ৷
Ē-- y- c------ō
Ovdje je moja prtljaga. এই আ--- জ-------- ৷
Ē-- ā---- j---------a
   
U koliko sati je doručak? আপ-- ক-- জ------ (I-) / ন---- (B-) দ----?
Ā---- k------ j---------- (I-)/ n----- (B-) d-----?
U koliko sati je ručak? আপ-- ক-- দ------ খ---- দ----?
Ā---- k------ d------- k------ d-----?
U koliko sati je večera? আপ-- ক-- র---- খ---- দ----?
Ā---- k------ r----- k------ d-----?
   

Stanke su bitne za uspješno učenje

Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje upijamo informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedanput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome.

Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tijekom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite! Stanke su bitne za uspješno učenje Tko želi uspješnije učiti trebao bi češće napraviti stanku! Do ovog su rezultata došla nova znanstvena istraživanja. Istraživači su ispitivali faze učenja. Pritom su simulirani različiti slučajevi učenja. Najbolje je upijati informacije u malim količinama. Shodno tome, ne bismo trebali nastojati naučiti previše odjedamput. Između nastavnih jedinica bi se uvijek trebala napraviti stanka. Uspješno učenje također ovisi i o biokemijskim procesima. Ti procesi se odvijaju u mozgu. Oni određuju naš optimalan ritam učenja. Kad učimo nešto novo, naš mozak izlučuje određene tvari. Te tvari utječu na aktivnost naših moždanih stanica. Dva različita enzima igraju posebno važnu ulogu pri tome. Oni se oslobađaju prilikom učenja novih sadržaja. No ne oslobađaju se zajedno. Njihovo se djelovanje aktivira nakon nekog vremena. Najučinkovitije ipak učimo kad su oba enzima istovremeno prisutna. Uspjeh se jasno povećava kad napravimo više stanki. Dakle, smisleno je da pojedine faze učenja budu različitog trajanja. Dužina stanki bi također trebala biti različita. Idealno bi bilo da u početku prve dvije stanke traju deset minuta. Zatim slijedi stanka od pet minuta. Nakon toga bi trebala uslijediti još jedna stanka od 30 minuta. U stankama naš mozak učinkovitije memorira nove sadržaje. Za vrijeme stanki bi trebalo napustiti radno mjesto. Osim toga, poželjno je kretati se tokom stanke. Prošetajte se između učenja! I nemojte imati grižnju savjesti – pritom također učite!
Odgonetnite jezik!
_______ spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u ******iji, Bjelorusiji i Poljskoj. _______ je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je ******ija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. _______ koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala.

A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor ******skog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je _______ veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti _______…