hrvatski » bengalski   Raditi


55 [pedeset i pet]

Raditi

-

৫৫ [পঞ্চান্ন]
55 [Pañcānna]

কাজকর্ম
Kājakarma

55 [pedeset i pet]

Raditi

-

৫৫ [পঞ্চান্ন]
55 [Pañcānna]

কাজকর্ম
Kājakarma

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiবাংলা
Što ste po zanimanju? আপ-- ক- ক-- ক---?
Ā---- k- k--- k-----?
Moj muž je liječnik po zanimanju. আম-- স----- এ--- ড------ ৷
Ā---- s---- ē------ ḍ-----a
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. আম- প---- ট--- ন---- ক-- ক----
Ā-- p---- ṭ----- n---- k--- k------.
   
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. আম-- খ-- শ----- প---- প-- ৷
Ā---- k---- ś------- p------- p--a
Ali porezi su veliki. কি---- ক- খ-- ব--- ৷
K---- k--- k---- b--ī
I zdravstveno osiguranje je skupo. এব- স-------- ব--- খ-- ব---- স------ ৷
Ē--- s------- b--- k---- b---- s-----a
   
Što želiš jednom postati? তু-- ক- হ-- চ--?
T--- k- h--- c---?
Želim biti inženjer. আম- এ--- ই--------- হ-- চ-- ৷
Ā-- ē------ i--------- h--- c--i
Studirat ću na sveučilištu. আম- ব------------- প---- চ-- ৷
Ā-- b------------- p----- c--i
   
Ja sam pripravnik. আম- এ--- শ--------- ৷
Ā-- ē------ ś---------a
Ne zarađujem puno. আম- ব--- র----- ক-- ন- ৷
Ā-- b--- r------- k--- nā
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. আম- ব----- প-------- ন----- ৷
Ā-- b----- p--------- n----i
   
Ovo je moj šef. উন- আ--- ব-- স---- ৷
U-- ā---- b--- s----a
Imam drage kolege. আম-- স-------- ভ-- ৷
Ā---- s---------- b---a
U podne uvijek idemo u kantinu. আম-- র-- দ----- ক------------- য-- ৷
Ā---- r--- d----- k------------- y--i
   
Tražim radno mjesto. আম- এ--- চ---- খ----- ৷
Ā-- ē---- c----- k--------i
Već sam godinu dana bez posla. আম-- গ- এ- ব-- ধ-- চ---- ন-- ৷
Ā---- g--- ē-- b------ d---- c----- n--i
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. এই দ--- অ--- ব--- স----- ব---- ল-- আ--- ৷
Ē-- d--- a---- b--- s-------- b----- l--- ā----a
   

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja.

Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne? Pamćenju je potreban jezik Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svaki dan doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Unatoč tome sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Osobna iskustva pohranjuje autobiografsko pamćenje. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Jedino ih više ne možemo prizvati... - zaista šteta, zar ne?
Odgonetnite jezik!
_______ spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno _______ nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u ******iji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. _______ se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja.

U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani _______ jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. _______ jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti _______! To je odista jedinstven jezik!