hrvatski » češki   trebati – htjeti


69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

-

69 [šedesát devět]

potřebovat – chtít

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

-

69 [šedesát devět]

potřebovat – chtít

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskičeština
Trebam krevet. Po------- p-----.
Hoću spavati. Ch-- s---.
Postoji li ovdje krevet? Je t--- n----- p-----?
   
Trebam lampu. Po------- l----.
Hoću čitati. Ch-- č---.
Postoji li ovdje lampa? Je t--- n----- l----?
   
Trebam telefon. Po------- t------.
Želim telefonirati. Ch-- t----------.
Postoji li ovdje telefon? Je t--- n----- t------?
   
Trebam kameru. Po------- f----.
Hoću fotografirati. Ch-- f----.
Ima li ovdje fotoaparat? Je t--- n----- f----?
   
Trebam računalo. Po------- p------.
Hoću poslati e-mail. Ch-- p----- e-----.
Ima li ovdje računalo? Je t--- n----- p------?
   
Trebam kemijsku. Po------- p---.
Hoću nešto napisati. Ch-- n--- n-----.
Ima li ovdje papir i kemijska olovka? Je t--- n----- p---- a p---?
   

Strojno prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila.

To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu zamijeniti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako... Strojno prevođenje Osoba koja želi da joj se prevede tekst, mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevoditelji su skupi. A opet je sve važnije razumijeti druge jezike. Taj problem su željeli riješiti informatičari i računalni jezikoslovci. Dugo vremena su radili na razvijanju prevoditeljskih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, strojno prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevoditeljski program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti tisućama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računalo da računa. U tome je dobar! Računalo može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računala ne mogu nadomjestiti ljude. Nijedan stroj ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevoditelji i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računala će u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živući element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...
Odgonetnite jezik!
_______ govori oko 4 milijuna ljudi. _______ jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, ******om abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. ******o pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za _______ su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim.

Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih _______h riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. _______ jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost ******og jezika je ipak njegova duga tradicija… _______ spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!