hrvatski » grčki   Na aerodromu


35 [trideset i pet]

Na aerodromu

-

35 [τριάντα πέντε]
35 [triánta pénte]

Στο αεροδρόμιο
Sto aerodrómio

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

-

35 [τριάντα πέντε]
35 [triánta pénte]

Στο αεροδρόμιο
Sto aerodrómio

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiελληνικά
Htio / Htjela bih rezervirati let za Atenu. Θα ή---- ν- κ----- έ-- ε-------- γ-- Α----.
T-- í----- n- k----- é-- e-------- g-- A-----.
Da li je to izravan let? Εί--- α-------- π-----
E---- a--------- p----?
Molim mjesto do prozora, za nepušače. Πα------ μ-- θ--- σ- π-------- σ--- τ---- τ-- μ- κ--------.
P------- m-- t---- s- p--------- s--- t---- t-- m- k--------.
   
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. Θα ή---- ν- ε---------- τ-- κ------ μ--.
T-- í----- n- e---------- t-- k------ m--.
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Θα ή---- ν- α------ τ-- κ------ μ--.
T-- í----- n- a------ t-- k------ m--.
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Θα ή---- ν- α----- τ-- κ------ μ--.
T-- í----- n- a----- t-- k------ m--.
   
Kada polijeće sljedeći zrakoplov za Rim? Πό-- ε---- η ε------ π---- γ-- Ρ----
P--- e---- i e------ p---- g-- R---?
Jesu li slobodna još dva mjesta? Υπ------ α---- δ-- ε-------- θ------
Y-------- a---- d-- e--------- t------?
Ne, imamo još samo jedno slobodno mjesto. Όχ-- έ----- μ--- μ-- ε------- θ---.
Ó---- é------ m--- m-- e-------- t----.
   
Kada slijećemo? Πό-- π---------------
P--- p--------------?
Kada smo tamo? Πό-- φ--------
P--- f-------?
Kada vozi autobus u centar grada? Πό-- φ----- λ-------- γ-- τ- κ----- τ-- π-----
P--- f----- l-------- g-- t- k----- t-- p----?
   
Da li je to Vaš kofer? Αυ-- ε---- η β------ σ---
A--- e---- i v------ s--?
Da li je to Vaša tašna? Αυ-- ε---- η τ----- σ---
A--- e---- i t----- s--?
Da li je to Vaša prtljaga? Αυ--- ε---- ο- α-------- σ---
A---- e---- o- a-------- s--?
   
Koliko prtljage mogu ponijeti? Πό--- α-------- μ---- ν- π----
P---- a-------- b--- n- p---?
Dvadeset kila. Εί---- κ---.
E----- k---.
Što, samo dvadeset kila? Τι- μ--- ε----- κ----
T-- m--- e----- k---?
   

Učenje mijenja mozak

Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život.

Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak! Učenje mijenja mozak Tko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom tko želi dobro naučiti jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovito vježbati. Budući da vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Također se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje gibak cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Međutim, dok je mozak uvježban, bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je također jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebice potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štoviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku također obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Odgonetnite jezik!
_______ spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španjolskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 milijuna ljudi je europski _______ materinski jezik. On je također jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću ******a kao kolonijalne sile. U 15. i 16. stoljeću je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente.

U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori _______. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na europski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se ******ci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 milijuna ljudi na svijetu govori _______. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na ******skom. _______ danas spada u svjetske jezike.