hrvatski » engleski US   Prošlo vrijeme načinskih glagola 1


87 [osamdeset i sedam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

-

87 [eighty-seven]

Past tense of modal verbs 1

87 [osamdeset i sedam]

Prošlo vrijeme načinskih glagola 1

-

87 [eighty-seven]

Past tense of modal verbs 1

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiEnglish US
Morali smo zaliti cvijeće. We h-- t- w---- t-- f------.
Morali smo pospremiti stan. We h-- t- c---- t-- a--------.
Morali smo oprati posuđe. We h-- t- w--- t-- d-----.
   
Morali ste platiti račun? Di- y-- h--- t- p-- t-- b---?
Morali ste platiti ulaznicu? Di- y-- h--- t- p-- a- e------- f--?
Morali ste platiti kaznu? Di- y-- h--- t- p-- a f---?
   
Tko se morao rastati? Wh- h-- t- s-- g------?
Tko je morao ići rano kući? Wh- h-- t- g- h--- e----?
Tko je morao ići vlakom? Wh- h-- t- t--- t-- t----?
   
Nismo htjeli dugo ostati. We d-- n-- w--- t- s--- l---.
Nismo htjeli ništa piti. We d-- n-- w--- t- d---- a-------.
Nismo htjeli smetati. We d-- n-- w--- t- d------ y--.
   
Baš sam htio telefonirati. I j--- w----- t- m--- a c---.
Htio sam naručiti taksi. I j--- w----- t- c--- a t---.
Htio sam se, naime, odvesti kući. Ac------ I w----- t- d---- h---.
   
Mislio sam da si htio nazvati svoju suprugu. I t------ y-- w----- t- c--- y--- w---.
Mislio sam da si htio nazvati informacije. I t------ y-- w----- t- c--- i----------.
Mislio sam da si htio naručiti pizzu. I t------ y-- w----- t- o---- a p----.
   

Velika slova, veliki osjećaji

U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama u kojoj su prisutne slike dulje ostaje u sjećanju. Slike također pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna što se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije.

Zato veličina teksta jedino mora biti jako upečatljiva. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo... Velika slova, veliki osjećaji U reklamama se koristi mnogo slika. Slike pobuđuju naše posebne interese. Njih promatramo duže i intenzivnije od slova. Na taj način nam reklama, u kojoj su prisutne slike, dulje ostaje u sjećanju. Slike također pobuđuju jake emocionalne reakcije. Mozak jako brzo prepoznaje slike. On odmah zna što se na slici treba vidjeti. Slova funkcioniraju drugačije od slika. Ona su apstraktni znakovi. Stoga naš mozak sporije reagira na slova. Najprije mora razumjeti značenje riječi. Moglo bi se reći da znakove mora prevoditi centar za govor. No slova također mogu pobuditi emocije. Tekst jedino mora biti jako velik. Istraživanja pokazuju da velika slova imaju veliki utjecaj. Velika slova nisu samo upečatljivija od malih. Ona također stvaraju jaku emocionalnu reakciju. To vrijedi i za pozitivne i za negativne osjećaje. Čovjeku je oduvijek bila važna veličina stvari. Čovjek je prisiljen brzo reagirati za vrijeme opasnosti. A kad je nešto veliko, obično je i vrlo blizu! Dakle, razumljivo je da velike slike pobuđuju jake reakcije. Manje je jasno zašto reagiramo i na velika slova. Slova zapravo mozgu ne predstavljaju nikakav signal. Unatoč tome mozak pokazuje jaku aktivnost dok vidi velika slova. Istraživačima je ovaj rezultat jako zanimljiv. On pokazuje koliko su nam slova postala važna. Naš mozak je na neki način naučio reagirati na pismo...
Odgonetnite jezik!
_______ jezik spada u iranske jezike. Prvenstveno se govori u Iranu, Afganistanu i u Tadžikistanu. Ali i u drugim zemljama je to važan jezik. Tu se ubrajaju Uzbekistan, Turkmenistan, Bahrein, Irak i Indija. Za oko 70 milijuna ljudi _______ je materinski jezik. Njima se pridružuje još 50 milijuna ljudi koji vladaju _______m kao drugim jezikom. U ovisnosti od regije koriste se različiti dijalekti.

U Iranu teheranski dijalekt se smatra razgovornim standardnim jezikom. Pored toga se mora još naučiti i službeni _______ kao književni jezik. _______ sistem znakova je varijanta arapske abecede. Persijski ne poznaje gramatički član. Takođe nema ni gramatičkog roda. Prije je _______ bio najvažnija lingua franca orijenta. Tko uči _______, vrlo brzo otkriva fascinantnu kulturu. A ******a kultura spada u najznačajnije na svijetu...