hrvatski » hindu   Osobe


1 [jedan]

Osobe

-

१ [एक]
1 [ek]

व्यक्ति
vyakti

1 [jedan]

Osobe

-

१ [एक]
1 [ek]

व्यक्ति
vyakti

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiहिन्दी
ja मै-
m--n
ja i ti मै- औ- त--
m--- a-- t-m
nas dvoje हम द----
h-- d---n
   
on वह
v-h
on i ona वह औ- व-
v-- a-- v-h
njih dvoje वे द----
v- d---n
   
muškarac पु---
p----h
žena स्----
s---e
dijete बच---
b-----a
   
jedna obitelj पर----
p------r
moja obitelj मे-- प-----
m--- p------r
Moja obitelj je ovdje. मे-- प----- य--- ह-
m--- p------- y----- h-i
   
Ja sam ovdje. मै- य--- ह--
m--- y----- h--n
Ti si ovdje. तु- य--- ह-
t-- y----- ho
On je ovdje i ona je ovdje. वह य--- ह- औ- व- य--- ह-
v-- y----- h-- a-- v-- y----- h-i
   
Mi smo ovdje. हम य--- ह--
h-- y----- h--n
Vi ste ovdje. तु- स- य--- ह-
t-- s-- y----- ho
Oni su svi ovdje. वे स- य--- ह--
v- s-- y----- h--n
   

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati.

Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima! Jezicima protiv Alzheimera Oni koji žele ostati oštroumni trebali bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenje vokabulara aktivira različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još daljnjih prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno donose odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da njihovi mozgovi bolje kompenziraju s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod učenika jezika. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga, i mladi i stari imaju jednako velike koristi stjecanjem jezične kompetencije. I: sa svakim daljnjim jezikom lakše je naučiti sljedeći novi. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Odgonetnite jezik!
_______ spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno _______ nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u ******iji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. _______ se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja.

U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani _______ jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. _______ jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti _______! To je odista jedinstven jezik!