hrvatski » indonezijski   nešto željeti


70 [sedamdeset]

nešto željeti

-

70 [tujuh puluh]

menginginkan sesuatu

70 [sedamdeset]

nešto željeti

-

70 [tujuh puluh]

menginginkan sesuatu

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskibahasa Indonesia
Želite li pušiti? Ap---- A--- i---- m------?
Želite li plesati? Ap---- A--- i---- b-------?
Želite li se šetati? Ap---- A--- i---- b------- k---?
   
Želim pušiti. Sa-- i---- m------.
Želiš li cigaretu? Ap---- k--- i---- s------- r----?
On želi vatre. Di- i---- k---- a--.
   
Želim nešto piti. Sa-- i---- m---- s------.
Želim nešto jesti. Sa-- i---- m---- s------.
Želim se malo odmoriti. Sa-- i---- b-----------.
   
Želim Vas nešto pitati. Sa-- i---- m--------- s------ k----- A---.
Želim Vas nešto zamoliti. Sa-- i---- m------ s------ k----- A---.
Želim Vas na nešto pozvati. Sa-- i---- m--------- A---.
   
Izvolite, što želite ? Ap- y--- A--- i-------?
Želite li kavu? Ap---- A--- i---- k---?
Ili želite radije čaj? At-- A--- l---- s--- t--?
   
Želimo se voziti kući. Ka-- i---- p----- k- r----.
Želite li taksi? Ka---- i---- n--- t----?
Oni žele telefonirati. Me---- i---- m--------.
   

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova.

Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja. Dva jezika = dva centra za govor! Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da ima više spremnika za različite jezike. Ne spremaju se svi jezici, koje učimo, zajedno. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne spremaju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima, koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka je došlo mnoštvo istraživanja. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumijeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.
Odgonetnite jezik!
_______ spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni _______ sa staro_______m. Taj antički _______ jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je _______ kao lingua franca. Novo_______ je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi.

Razvio se iz staro******og. Kad je točno nastao suvremeni _______, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego staro_______. Ipak su se u novo******om zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se ******om abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da _______ spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od ******og...