hrvatski » gruzijski   Brojati


7 [sedam]

Brojati

-

7 [შვიდი]
7 [shvidi]

რიცხვები
ritskhvebi

7 [sedam]

Brojati

-

7 [შვიდი]
7 [shvidi]

რიცხვები
ritskhvebi

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiქართული
Ja brojim: ვი-----
v-----:
jedan, dva, tri ერ--- ო--- ს---
e---- o--- s--i
Brojim do tri. ვი---- ს------.
v----- s------.
   
Ja brojim dalje: ვა------- თ-----
v--------- t----:
četiri, pet, šest, ოთ--- ხ---- ე-----
o----- k----- e----,
sedam, osam, devet შვ---- რ--- ც---
s------ r--- t----a
   
Brojim. მე ვ-----.
m- v-----.
Brojiš. შე- ი----.
s--- i----.
Broji. ის ი-----.
i- i-----.
   
Jedan. Prvi. ერ--. პ------.
e---. p-------.
Dva. Drugi. ორ-. მ----.
o--. m----.
Tri. Treći. სა--. მ-----.
s---. m-----.
   
Četiri. Četvrti. ოთ--. მ-----.
o----. m------.
Pet. Peti. ხუ--. მ-----.
k----. m------.
Šest. Šesti. ექ---. მ------.
e----. m------.
   
Sedam. Sedmi. შვ---. მ------.
s-----. m-------.
Osam. Osmi. რვ-. მ----.
r--. m----.
Devet. Deveti. ცხ--. მ-----.
t-----. m-------.
   

Mišljenje i jezik

Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve.

Njihovi govornici puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno. U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli također oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju znanstvenike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?! Razmišljanje i jezik Naše razmišljanje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoj rječnik. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici također puno lošije broje. Također postoje jezici koji ne raspoznaju lijevo od desnog. U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koju ulogu tada igra jezik? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Što je uzrok, što je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zapošljavaju istraživače mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Odgonetnite jezik!
_______ je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika.

Sam _______ se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima ******e nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za _______ jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini _______ posebno uzbudljivim jezikom...