hrvatski » norveški   Pridjevi 1


78 [sedamdeset i osam]

Pridjevi 1

-

78 [syttiåtte]

Adjektiv 1

78 [sedamdeset i osam]

Pridjevi 1

-

78 [syttiåtte]

Adjektiv 1

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskinorsk
stara žena en g----- k----- / d--e
debela žena en t--- k----- / d--e
radoznala žena en n--------- k----- / d--e
   
nov auto en n- b-l
brz auto en r--- b-l
udoban auto en k---------- b-l
   
plava haljina en b-- k---e
crvena haljina en r-- k---e
zelena haljina en g---- k---e
   
crna torba en s---- v---e
smeđa torba en b--- v---e
bijela torba en h--- v---e
   
fini ljudi hy------- f--k
pristojni ljudi hø----- f--k
zanimljivi ljudi in---------- f--k
   
draga djeca sn---- b--n
bezobrazna djeca fr---- b--n
dobra djeca ly---- b--n
   

Računala mogu rekonstruirati saslušane riječi

Imati moć čitanja misli stari je čovjekov san. Svatko bi rado odmah znao što je ovom drugom u mislima. Međutim, taj san se još nije ostvario. Niti s najmodernijom tehnologijom nismo u mogućnosti čitati misli. Što drugi misle ostaje tajna. Međutim, možemo prepoznati što drugi čuju! To je pokazao znanstveni eksperiment. Istraživačima je uspjelo rekonstruirati riječi koje su čuli. Za tu svrhu su analizirali moždane valove ispitanika. Kad nešto čujemo, naš mozak postaje aktivan. Obrađuje jezik koji je čuo. Pritom nastaje određeni model aktivnosti. Taj model se može zabilježiti elektrodama.

A taj zapis se također dalje može obrađivati! Računalom ga je moguće pretvoriti u zvučni model. Na taj način riječ koja se čuje može identificirati. Taj princip funkcionira kod svih riječi. Svaka riječ koju čujemo proizvede određeni signal. Taj signal je uvijek povezan sa zvukom riječi. Stoga ga se “jedino” treba prevesti u zvučni signal. Ako imamo zvučni model, znamo o kojoj se riječi radi. Za vrijeme eksperimenta ispitanici su slušali prave i izmišljen riječi. Dakle, jedan dio riječi koji se čuo nije postojao. No te riječi su se također mogle rekonstruirati. Prepoznate riječi može izgovoriti računalo. Također je moguće da se samo pojave na zaslonu. Istraživači se sada nadaju da će uskoro bolje razumjeti jezične signale. Tako se san o čitanju misli nastavlja... Računala mogu rekonstruirati saslušane riječi Imati moć čitanja misli stari je čovjekov san. Svatko bi rado odmah znao što je ovom drugom u mislima. Međutim, taj san se još nije ostvario. Niti s najmodernijom tehnologijom nismo u mogućnosti čitati misli. Što drugi misle ostaje tajna. Međutim, možemo prepoznati što drugi čuju! To je pokazao znanstveni eksperiment. Istraživačima je uspjelo rekonstruirati saslušane riječi. Za tu svrhu su analizirali moždane valove ispitanika. Kad nešto čujemo, naš mozak je aktivan. Obrađuje jezik koji je čuo. Pritom nastaje određeni model aktivnosti. Taj model se može zabilježiti elektrodama. A taj zapis se također dalje može obrađivati! Računalom ga je moguće pretvoriti u zvučni model. Na taj način se saslušana riječ može identificirati. Taj princip funkcionira kod svih riječi. Svaka riječ koju čujemo proizvede određeni signal. Taj signal je uvijek povezan sa zvukom riječi. Stoga ga se “jedino” treba prevesti u zvučni signal. Jer: Ako imamo zvučni model, znamo o kojoj se riječi radi. Za vrijeme eksperimenta, ispitanici su slušali prave i krivotvorene riječi. Dakle, jedan dio saslušanih riječi nije postojao. No te riječi su se također mogle rekonstruirati. Prepoznate riječi može izgovoriti računalo. Međutim, također je moguće da se samo pojave na zaslonu. Istraživači se sada nadaju da će uskoro bolje razumjeti jezične signale. Dakle, san o čitanju misli se nastavlja...
Odgonetnite jezik!
_______ govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj ******i. I u Kini i Japanu ima _______h manjina. Znanost nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičnoj porodici _______ pripada. Da ja ******a podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna ******a preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni ******ci često ne razumiju te riječi.

Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost ******skog jezika je njegova točnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. ******sko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.