hrvatski » ruski   U restoranu 3


31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

-

31 [тридцать один]
31 [tridtsatʹ odin]

В ресторане 3
V restorane 3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

-

31 [тридцать один]
31 [tridtsatʹ odin]

В ресторане 3
V restorane 3

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiрусский
Htio / htjela bih predjelo. Я х---- б- / х----- б- з------.
Y- k----- b- / k------ b- z------.
Htio / htjela bih salatu. Я х---- б- / х----- б- с----.
Y- k----- b- / k------ b- s----.
Htio / htjela bih juhu. Я х---- б- / х----- б- с--.
Y- k----- b- / k------ b- s--.
   
Htio / htjela bih desert. Я х---- б- / х----- б- д-----.
Y- k----- b- / k------ b- d-----.
Htio / htjela bih sladoled s vrhnjem. Я х---- б- / х----- б- м-------- с- с-------.
Y- k----- b- / k------ b- m---------- s- s-------.
Htio / htjela bih voće ili sir. Я х---- б- / х----- б- ф----- и-- с--.
Y- k----- b- / k------ b- f----- i-- s--.
   
Htjeli / htjele bismo doručkovati. Мы х----- б- п-----------.
M- k------ b- p-----------.
Htjeli / htjele bismo ručati. Мы х----- б- п--------.
M- k------ b- p--------.
Htjeli / htjele bismo večerati. Мы х----- б- п--------.
M- k------ b- p---------.
   
Što biste htjeli / htjele za doručak? Чт- б- В- х----- н- з------?
C--- b- V- k------ n- z------?
Pecivo s marmeladom i medom? Бу----- с д----- и м----?
B------- s d------ i m----?
Тоst s kobasicom i sirom? То-- с к------- и с----?
T--- s k------- i s----?
   
Kuhano jaje? Ва----- я---?
V------- y-----?
Jaje na oko? Яи--------------?
Y-------------------?
Omlet? Ом---?
O----?
   
Molim još jedan jogurt. И е-- о--- й------ п---------.
I y------ o--- y------ p----------.
Molim još soli i papra. И е-- с--- и п----- п---------.
I y------ s--- i p------ p----------.
Molim još jednu čašu vode. Ещ- о--- с----- в---- п---------.
Y------ o--- s----- v---- p----------.
   

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka.

Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao... Uspješno korištenje jezika se može naučiti! Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je međutim puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To je pokazalo mnogo istraživanja. Slušatelji nesvjesno obraćaju pozornost na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To također uključuje i naš govor tijela. Ono mora biti autentično i u skladu s našom osobnosti. Glas također igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je primjerice, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Tko želi druge uvjeriti ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje dojam neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Stanke su također bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušatelji vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 stanki u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Odgonetnite jezik!
_______ je sjevernogermanski jezik. To je materinski jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika ******škog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata ******ška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik.

Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki ******žanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor ******škog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. _______ je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. _______ je, znači, interesantan jezik... A svatko može odabrati koji _______ želi učiti!