hrvatski » ruski   Prošlost 1


81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

-

81 [восемьдесят один]
81 [vosemʹdesyat odin]

Прошедшая форма 1
Proshedshaya forma 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

-

81 [восемьдесят один]
81 [vosemʹdesyat odin]

Прошедшая форма 1
Proshedshaya forma 1

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiрусский
pisati Пи----
P----ʹ
On je napisao pismo. Он п---- п-----.
O- p---- p-----.
A ona je napisala razglednicu. А о-- п----- о-------.
A o-- p----- o-------.
   
čitati Чи----
C-----ʹ
On je čitao reviju. Он ч---- ц------ ж-----.
O- c----- t------- z------.
A ona je čitala knjigu. А о-- ч----- к----.
A o-- c------ k----.
   
uzeti Бр---
B---ʹ
On je uzeo cigaretu. Он в--- с-------.
O- v---- s-------.
Ona je uzela komad čokolade. Он- в---- к---- ш-------.
O-- v----- k---- s--------.
   
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Он б-- н------- а о-- б--- в----.
O- b-- n------- a o-- b--- v----.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Он б-- л------- а о-- б--- п--------.
O- b-- l------- a o-- b--- p---------.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Он б-- б------ а о-- б--- б------.
O- b-- b------ a o-- b--- b------.
   
On nije imao novaca, nego dugove. У н--- н- б--- д----- а т----- д----.
U n--- n- b--- d----- a t----- d----.
On nije imao sreće, nego peh. Он н- б-- у------- а б-- н--------.
O- n- b-- u-------- a b-- n---------.
On nije imao uspjeha, nego neuspjeh. Он н- б-- у------- а б-- н--------.
O- n- b-- u-------- a b-- n---------.
   
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Он н- б-- д------- а б-- н--------.
O- n- b-- d------- a b-- n--------.
On nije bio sretan, nego nesretan. Он н- б-- с-------- а б-- н--------.
O- n- b-- s--------- a b-- n---------.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. Он н- б-- с----------- а б-- н------------.
O- n- b-- s------------ a b-- n-------------.
   

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja.

Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike... Kako djeca ispravno uče govoriti Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Za to valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju smiješku kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebali zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se čim više trebali baviti svojom djecom. Dok dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kim govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od tog profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...
Odgonetnite jezik!
_______ spada u baltičke jezike. Govori ga više od 3 milijuna ljudi. Oni žive u ******iji, Bjelorusiji i Poljskoj. _______ je u bližem srodstvu samo s latvijskim. Iako je ******ija zaista mala zemlja, jezik se dijeli na puno dijalekata. _______ koristi latinična slova, ali ima i nekoliko posebnih znakova. Tipična crta ovog jezika je puno duplih vokala.

A takođe ima više varijanata vokala kao na primjer kratki, dugi i nazalni. Izgovor ******skog nije težak. Puno teži je naglasak jer je fleksibilan. To znači da se on orijentira prema gramatičkom obliku slova. Zanimljivo je da je _______ veoma arhaičan jezik. Smatra se da je to jezik koji se najmanje udaljio od roditeljskog jezika. To znači da još uvijek veoma liči prvom indoeuropskom jeziku. Tko želi znati kako su naši preci govorili, treba učiti _______…