hrvatski » tajlandski   Godišnja doba i vrijeme


16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

-

16 [สิบหก]
sìp′-hòk′

ฤดูและอากาศ
rí′-doo-lǽ′-a-gàt

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

-

16 [สิบหก]
sìp′-hòk′

ฤดูและอากาศ
rí′-doo-lǽ′-a-gàt

Kliknite da vidite tekst:   
hrvatskiภาษาไทย
Ovo su godišnja doba: นี-------
n---------------o
Proljeće, ljeto, ฤด---------- ฤ------
r--------------------------------------n
jesen i zima. ฤด---------- แ-- ฤ------
r-------------------------------------------o
   
Ljeto je vruće. ฤด--------------
r-------------------------n
Ljeti sija sunce. แด-------------
d---------------------------n
Ljeti rado idemo šetati. ใน-----------------------
n-----------------------------------------------′
   
Zima je hladna. ฤด--------------
r-----------------------o
Zimi pada snijeg ili kiša. ใน--------------------------
n--------------------------------------------------------------′
Zimi rado ostajemo doma. ใน---------------------
n------------------------------------------n
   
Hladno je. หน--
n--o
Pada kiša. ฝน-------
f---------------------′
Vjetrovito je. มี-----
m-----------g
   
Toplo je. อบ----
o--------′
Sunčano je. แด----
d-------k
Vedro je. ท้----------
t----------------g
   
Kakvo je vrijeme danas? วั--------------------?
w-----------------------------------′
Danas je hladno. วั-------------
w-------------------o
Danas je toplo. วั---------------
w------------------------′
   

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti.

S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom! Učenje i osjećaji Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samopouzdani. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom djeluje puno gore. Sumnjičavost i briga sprječavaju dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spramiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji dakle utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite – i smijte se pritom!
Odgonetnite jezik!
_______ spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni _______ sa staro_______m. Taj antički _______ jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je _______ kao lingua franca. Novo_______ je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi.

Razvio se iz staro******og. Kad je točno nastao suvremeni _______, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego staro_______. Ipak su se u novo******om zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se ******om abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da _______ spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od ******og...