Knjiga fraza

bs Brojevi   »   vi Số

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

7 [Bảy]

Số

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski vijetnamski Igra Više
Ja brojim: Tô-----: Tôi đếm: T-i đ-m- -------- Tôi đếm: 0
jedan, dva, tri m--, -a-- ba một, hai, ba m-t- h-i- b- ------------ một, hai, ba 0
Ja brojim do tri. T---đ-m -ế--b-. Tôi đếm đến ba. T-i đ-m đ-n b-. --------------- Tôi đếm đến ba. 0
Ja brojim dalje: Tôi ----tiếp: Tôi đếm tiếp: T-i đ-m t-ế-: ------------- Tôi đếm tiếp: 0
četiri, pet, šest, bố-,----,----, bốn, năm, sáu, b-n- n-m- s-u- -------------- bốn, năm, sáu, 0
sedam, osam, devet bả-,--á-,-c-ín bảy, tám, chín b-y- t-m- c-í- -------------- bảy, tám, chín 0
Ja brojim. Tôi đếm. Tôi đếm. T-i đ-m- -------- Tôi đếm. 0
Ti brojiš. Bạ---ế-. Bạn đếm. B-n đ-m- -------- Bạn đếm. 0
On broji. A---ấy --m. Anh ấy đếm. A-h ấ- đ-m- ----------- Anh ấy đếm. 0
Jedan. Prvi. Một.-Người---ứ-n-ấ-. Một. Người thứ nhất. M-t- N-ư-i t-ứ n-ấ-. -------------------- Một. Người thứ nhất. 0
Dva. Drugi. H-i.-Ngư-- thứ -ai / --ì. Hai. Người thứ hai / nhì. H-i- N-ư-i t-ứ h-i / n-ì- ------------------------- Hai. Người thứ hai / nhì. 0
Tri. Treći. B-- ----i------a. Ba. Người thứ ba. B-. N-ư-i t-ứ b-. ----------------- Ba. Người thứ ba. 0
Četiri. Četvrti. Bố-- ---ờ------tư. Bốn. Người thứ tư. B-n- N-ư-i t-ứ t-. ------------------ Bốn. Người thứ tư. 0
Pet. Peti. Nă-.-N---i thứ----. Năm. Người thứ năm. N-m- N-ư-i t-ứ n-m- ------------------- Năm. Người thứ năm. 0
Šest. Šesti. S-u--Ng-ờ- thứ s--. Sáu. Người thứ sáu. S-u- N-ư-i t-ứ s-u- ------------------- Sáu. Người thứ sáu. 0
Sedam. Sedmi. Bảy- -g--- -h--bả-. Bảy. Người thứ bảy. B-y- N-ư-i t-ứ b-y- ------------------- Bảy. Người thứ bảy. 0
Osam. Osmi. T--- Ngư-i--h- t-m. Tám. Người thứ tám. T-m- N-ư-i t-ứ t-m- ------------------- Tám. Người thứ tám. 0
Devet. Deveti. Ch--- Ng-ờ- -hứ--h--. Chín. Người thứ chín. C-í-. N-ư-i t-ứ c-í-. --------------------- Chín. Người thứ chín. 0

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...