Knjiga fraza

bs Brojevi   »   bn সংখ্যা / নম্বর

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

৭ [সাত]

7 [sāta]

সংখ্যা / নম্বর

[saṅkhyā / nambara]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bengalski Igra Više
Ja brojim: আমি গণ-- -রি আম- গণন- কর- আ-ি গ-ন- ক-ি ------------ আমি গণনা করি 0
ām--gaṇ--ā -ari āmi gaṇanā kari ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
jedan, dva, tri এক- দ----ত-ন এক, দ-ই, ত-ন এ-, দ-ই- ত-ন ------------ এক, দুই, তিন 0
ēk-, d---, --na ēka, du'i, tina ē-a- d-'-, t-n- --------------- ēka, du'i, tina
Ja brojim do tri. আ---ত-ন পর্য--ত গণ-- -রি ৷ আম- ত-ন পর-যন-ত গণন- কর- ৷ আ-ি ত-ন প-্-ন-ত গ-ন- ক-ি ৷ -------------------------- আমি তিন পর্যন্ত গণনা করি ৷ 0
ām- --n- p--y--t--ga-a---ka-i āmi tina paryanta gaṇanā kari ā-i t-n- p-r-a-t- g-ṇ-n- k-r- ----------------------------- āmi tina paryanta gaṇanā kari
Ja brojim dalje: আমি-গণ----র-- ---ি ৷ আম- গণন- করত- থ-ক- ৷ আ-ি গ-ন- ক-ত- থ-ক- ৷ -------------------- আমি গণনা করতে থাকি ৷ 0
āmi--a---ā ka-a-ē -h-ki āmi gaṇanā karatē thāki ā-i g-ṇ-n- k-r-t- t-ā-i ----------------------- āmi gaṇanā karatē thāki
četiri, pet, šest, চ-র--পা-চ,-ছয় চ-র, প--চ, ছয় চ-র- প-ঁ-, ছ- ------------- চার, পাঁচ, ছয় 0
cār-, -ām̐c-,-c--ẏa cāra, pām-ca, chaẏa c-r-, p-m-c-, c-a-a ------------------- cāra, pām̐ca, chaẏa
sedam, osam, devet সাত----,--য় স-ত, আট, নয় স-ত- আ-, ন- ----------- সাত, আট, নয় 0
s-t-,--ṭ-,--a-a sāta, āṭa, naẏa s-t-, ā-a- n-ẏ- --------------- sāta, āṭa, naẏa
Ja brojim. আমি --ন- -রি-৷ আম- গণন- কর- ৷ আ-ি গ-ন- ক-ি ৷ -------------- আমি গণনা করি ৷ 0
ā-i-ga-a-ā-k-ri āmi gaṇanā kari ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
Ti brojiš. ত-ম- -----কর ৷ ত-ম- গণন- কর ৷ ত-ম- গ-ন- ক- ৷ -------------- তুমি গণনা কর ৷ 0
t--- g---n- ---a tumi gaṇanā kara t-m- g-ṇ-n- k-r- ---------------- tumi gaṇanā kara
On broji. সে গণনা ক---৷ স- গণন- কর- ৷ স- গ-ন- ক-ে ৷ ------------- সে গণনা করে ৷ 0
sē-ga-a-ā-k-rē sē gaṇanā karē s- g-ṇ-n- k-r- -------------- sē gaṇanā karē
Jedan. Prvi. এ-- প--থম এক. প-রথম এ-. প-র-ম --------- এক. প্রথম 0
ē--. --at-a-a ēka. Prathama ē-a- P-a-h-m- ------------- ēka. Prathama
Dva. Drugi. দু---দ---ত-য় দ-ই. দ-ব-ত-য় দ-ই- দ-ব-ত-য় ------------ দুই. দ্বিতীয় 0
d-'i.-D--tī-a du'i. Dbitīẏa d-'-. D-i-ī-a ------------- du'i. Dbitīẏa
Tri. Treći. তিন.--ৃ-ীয় ত-ন. ত-ত-য় ত-ন- ত-ত-য় ---------- তিন. তৃতীয় 0
t-n---T-----a tina. Tr-tīẏa t-n-. T-̥-ī-a ------------- tina. Tr̥tīẏa
Četiri. Četvrti. চ--.-চত-র্থ চ-র. চত-র-থ চ-র- চ-ু-্- ----------- চার. চতুর্থ 0
c-ra---------a cāra. Caturtha c-r-. C-t-r-h- -------------- cāra. Caturtha
Pet. Peti. প--চ. -ঞ্চম প--চ. পঞ-চম প-ঁ-. প-্-ম ----------- পাঁচ. পঞ্চম 0
pām---- P--cama pām-ca. Pañcama p-m-c-. P-ñ-a-a --------------- pām̐ca. Pañcama
Šest. Šesti. ছয়. ষ--ঠ ছয়. ষষ-ঠ ছ-. ষ-্- -------- ছয়. ষষ্ঠ 0
c--ẏa. Ṣa--ha chaẏa. Ṣaṣṭha c-a-a- Ṣ-ṣ-h- ------------- chaẏa. Ṣaṣṭha
Sedam. Sedmi. সা-- সপ-তম স-ত. সপ-তম স-ত- স-্-ম ---------- সাত. সপ্তম 0
sā--- S-pt--a sāta. Saptama s-t-. S-p-a-a ------------- sāta. Saptama
Osam. Osmi. আ-. অষ-টম আট. অষ-টম আ-. অ-্-ম --------- আট. অষ্টম 0
ā-a- A--a-a āṭa. Aṣṭama ā-a- A-ṭ-m- ----------- āṭa. Aṣṭama
Devet. Deveti. নয়- --ম নয়. নবম ন-. ন-ম ------- নয়. নবম 0
n-ẏ-- Nab--a naẏa. Nabama n-ẏ-. N-b-m- ------------ naẏa. Nabama

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...