Zbirka izraza

hr Na putu   »   he ‫בדרכים‬

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

‫37 [שלושים ושבע]‬

37 [shlossim w\'sheva]

‫בדרכים‬

[badrakhim]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
On se vozi motorom. ‫--א --כ- -- א----ע-‬ ‫הוא רוכב על אופנוע.‬ ‫-ו- ר-כ- ע- א-פ-ו-.- --------------------- ‫הוא רוכב על אופנוע.‬ 0
h----kh-- a--o-a-o'-. hu rokhev al ofano'a. h- r-k-e- a- o-a-o-a- --------------------- hu rokhev al ofano'a.
On se vozi biciklom. ‫-ו- ר-כב על א--נ---.‬ ‫הוא רוכב על אופניים.‬ ‫-ו- ר-כ- ע- א-פ-י-ם-‬ ---------------------- ‫הוא רוכב על אופניים.‬ 0
h--rok--v a--o-a-a-m. hu rokhev al ofanaim. h- r-k-e- a- o-a-a-m- --------------------- hu rokhev al ofanaim.
On ide pješice. ‫הוא ה--ך ב-גל.‬ ‫הוא הולך ברגל.‬ ‫-ו- ה-ל- ב-ג-.- ---------------- ‫הוא הולך ברגל.‬ 0
hu--o-ekh-ba-----. hu holekh baregel. h- h-l-k- b-r-g-l- ------------------ hu holekh baregel.
On putuje brodom. ‫הוא מפל-ג ---ניה-‬ ‫הוא מפליג באוניה.‬ ‫-ו- מ-ל-ג ב-ו-י-.- ------------------- ‫הוא מפליג באוניה.‬ 0
h- --fli- -----ni-h. hu maflig baq'oniah. h- m-f-i- b-q-o-i-h- -------------------- hu maflig baq'oniah.
On putuje čamcem. ‫ה-א-ש- --י--.‬ ‫הוא שט בסירה.‬ ‫-ו- ש- ב-י-ה-‬ --------------- ‫הוא שט בסירה.‬ 0
h- s---/m---i--b--i-a-. hu shat/maflig besirah. h- s-a-/-a-l-g b-s-r-h- ----------------------- hu shat/maflig besirah.
On pliva. ‫הו- שוחה.‬ ‫הוא שוחה.‬ ‫-ו- ש-ח-.- ----------- ‫הוא שוחה.‬ 0
hu-s---eh. hu ssoxeh. h- s-o-e-. ---------- hu ssoxeh.
Da li je ovdje opasno? ‫מס--ן-כ---‬ ‫מסוכן כאן?‬ ‫-ס-כ- כ-ן-‬ ------------ ‫מסוכן כאן?‬ 0
mes-kan-k-'n? mesukan ka'n? m-s-k-n k-'-? ------------- mesukan ka'n?
Da li je ovdje opasno sam stopirati? ‫--וכן לנ--ע-ל-----רמ-ים?‬ ‫מסוכן לנסוע לבד בטרמפים?‬ ‫-ס-כ- ל-ס-ע ל-ד ב-ר-פ-ם-‬ -------------------------- ‫מסוכן לנסוע לבד בטרמפים?‬ 0
me-uk-n--ins--a -'--d ---rempi-? mesukan linso'a l'vad b'trempim? m-s-k-n l-n-o-a l-v-d b-t-e-p-m- -------------------------------- mesukan linso'a l'vad b'trempim?
Da li je opasno šetati noću? ‫---כ- -ט-י------ה-‬ ‫מסוכן לטייל בלילה?‬ ‫-ס-כ- ל-י-ל ב-י-ה-‬ -------------------- ‫מסוכן לטייל בלילה?‬ 0
m------ -et-ye-l b----la-? mesukan letayeyl balaylah? m-s-k-n l-t-y-y- b-l-y-a-? -------------------------- mesukan letayeyl balaylah?
Pogriješili smo put. ‫---נו --ר--‬ ‫טעינו בדרך.‬ ‫-ע-נ- ב-ר-.- ------------- ‫טעינו בדרך.‬ 0
ta'--u --dere-h. ta'inu baderekh. t-'-n- b-d-r-k-. ---------------- ta'inu baderekh.
Na krivom smo putu. ‫----ו -ד---הל--נ---ה.‬ ‫אנחנו בדרך הלא נכונה.‬ ‫-נ-נ- ב-ר- ה-א נ-ו-ה-‬ ----------------------- ‫אנחנו בדרך הלא נכונה.‬ 0
ana-nu-b--e-ek--halo--'khon--. anaxnu baderekh halo n'khonah. a-a-n- b-d-r-k- h-l- n-k-o-a-. ------------------------------ anaxnu baderekh halo n'khonah.
Moramo se vratiti. ‫--ח-- צ-יכי--לנ-וע חזר--‬ ‫אנחנו צריכים לנסוע חזרה.‬ ‫-נ-נ- צ-י-י- ל-ס-ע ח-ר-.- -------------------------- ‫אנחנו צריכים לנסוע חזרה.‬ 0
an------srik--m-l--so'- x-----h. anaxnu tsrikhim linso'a xazarah. a-a-n- t-r-k-i- l-n-o-a x-z-r-h- -------------------------------- anaxnu tsrikhim linso'a xazarah.
Gdje se ovdje može parkirati? ‫אי-----ש- -חנ---‬ ‫איפה אפשר לחנות?‬ ‫-י-ה א-ש- ל-נ-ת-‬ ------------------ ‫איפה אפשר לחנות?‬ 0
e--oh-e-s-ar l--an--? eyfoh efshar laxanot? e-f-h e-s-a- l-x-n-t- --------------------- eyfoh efshar laxanot?
Ima li ovdje parkiralište? ‫יש כא- ח-ייה-‬ ‫יש כאן חנייה?‬ ‫-ש כ-ן ח-י-ה-‬ --------------- ‫יש כאן חנייה?‬ 0
y-s----'----n-yayh? yesh ka'n xanayayh? y-s- k-'- x-n-y-y-? ------------------- yesh ka'n xanayayh?
Koliko dugo se može ovdje parkirati? ‫כ-ה-זמ- א-שר-לחנות כאן?‬ ‫כמה זמן אפשר לחנות כאן?‬ ‫-מ- ז-ן א-ש- ל-נ-ת כ-ן-‬ ------------------------- ‫כמה זמן אפשר לחנות כאן?‬ 0
k---- zman --s-a- -axa--t-ka'-? kamah zman efshar laxanot ka'n? k-m-h z-a- e-s-a- l-x-n-t k-'-? ------------------------------- kamah zman efshar laxanot ka'n?
Da li skijate? ‫-ת /-ה גולש-- - -קי-‬ ‫את / ה גולש / ת סקי?‬ ‫-ת / ה ג-ל- / ת ס-י-‬ ---------------------- ‫את / ה גולש / ת סקי?‬ 0
a--h-at g------go-e-h-- --i? atah/at golesh/goleshet sqi? a-a-/-t g-l-s-/-o-e-h-t s-i- ---------------------------- atah/at golesh/goleshet sqi?
Idete li žičarom gore? ‫א----ה ע-לה ב--לית-הסקי-‬ ‫את / ה עולה במעלית הסקי?‬ ‫-ת / ה ע-ל- ב-ע-י- ה-ק-?- -------------------------- ‫את / ה עולה במעלית הסקי?‬ 0
a-----t ole-/o-ah-b'm-'a-i- ha-qi? atah/at oleh/olah b'ma'alit hasqi? a-a-/-t o-e-/-l-h b-m-'-l-t h-s-i- ---------------------------------- atah/at oleh/olah b'ma'alit hasqi?
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? ‫--תן-לשכ-- --- מ-ל-י סק-?‬ ‫ניתן לשכור כאן מגלשי סקי?‬ ‫-י-ן ל-כ-ר כ-ן מ-ל-י ס-י-‬ --------------------------- ‫ניתן לשכור כאן מגלשי סקי?‬ 0
nit-n-li-s--r ka'n---gl--h---s--? nitan lisskor ka'n miglashey sqi? n-t-n l-s-k-r k-'- m-g-a-h-y s-i- --------------------------------- nitan lisskor ka'n miglashey sqi?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad netko priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovito vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Također, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Budući da kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam također mogu pomoći donositi odluke. Također su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Budući da treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportaši često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Također moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Dali si znao?
Rumunkski spada u istočnoromanske jezike. To je materinski jezik oko 28 milijuna ljudi. Oni uglavnom žive u Rumunjskoj i Moldaviji. Rumunjski je također službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunjski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Talijanski je najsrodniji rumunjskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Talijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunjski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunjskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunjskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunjski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!