Zbirka izraza

hr nešto opravdati 3   »   tr bir şeyler sebep göstermek 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto opravdati 3

nešto opravdati 3

77 [yetmiş yedi]

bir şeyler sebep göstermek 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Zašto ne jedete tortu? T--t-y- ---in-y-miy--su--z? Turtayı niçin yemiyorsunuz? T-r-a-ı n-ç-n y-m-y-r-u-u-? --------------------------- Turtayı niçin yemiyorsunuz? 0
Moram smršaviti. K--o--er-e--l-zım. Kilo vermem lazım. K-l- v-r-e- l-z-m- ------------------ Kilo vermem lazım. 0
Ne jedem ju, jer moram smršaviti. K--o-v--m----oru-d--old-ğ-- -çi--onu ye-iy-r-m. Kilo vermek zorunda olduğum için onu yemiyorum. K-l- v-r-e- z-r-n-a o-d-ğ-m i-i- o-u y-m-y-r-m- ----------------------------------------------- Kilo vermek zorunda olduğum için onu yemiyorum. 0
Zašto ne pijete pivo? N-den------ı ----yors--u-? Neden birayı içmiyorsunuz? N-d-n b-r-y- i-m-y-r-u-u-? -------------------------- Neden birayı içmiyorsunuz? 0
Moram još voziti. Daha ----a ku---nm-- -az-m. Daha araba kullanmam lazım. D-h- a-a-a k-l-a-m-m l-z-m- --------------------------- Daha araba kullanmam lazım. 0
Ne pijem ga, jer moram još voziti. D-ha---a-- ---la--ak-z-ru----old-ğ-- i--n---mi---u-. Daha araba kullanmak zorunda olduğum için içmiyorum. D-h- a-a-a k-l-a-m-k z-r-n-a o-d-ğ-m i-i- i-m-y-r-m- ---------------------------------------------------- Daha araba kullanmak zorunda olduğum için içmiyorum. 0
Zašto ne piješ kavu? N-d----a-v-y---ç-i-or-u-? Neden kahveyi içmiyorsun? N-d-n k-h-e-i i-m-y-r-u-? ------------------------- Neden kahveyi içmiyorsun? 0
Hladna je. Soğumuş. Soğumuş. S-ğ-m-ş- -------- Soğumuş. 0
Ne pijem je, jer je hladna. O-- iç--y--um---ü-k- so-u-u-. Onu içmiyorum, çünkü soğumuş. O-u i-m-y-r-m- ç-n-ü s-ğ-m-ş- ----------------------------- Onu içmiyorum, çünkü soğumuş. 0
Zašto ne piješ čaj? N---n -a-ı-i-m----su-? Neden çayı içmiyorsun? N-d-n ç-y- i-m-y-r-u-? ---------------------- Neden çayı içmiyorsun? 0
Nemam šećera. Şek-r-m-yo-. Şekerim yok. Ş-k-r-m y-k- ------------ Şekerim yok. 0
Ne pijem ga, jer nemam šećera. Onu iç-iy--um-ç--kü ş-k-r-- ---. Onu içmiyorum çünkü şekerim yok. O-u i-m-y-r-m ç-n-ü ş-k-r-m y-k- -------------------------------- Onu içmiyorum çünkü şekerim yok. 0
Zašto ne jedete juhu? Ned---ço-ba---i-m---rs-n--? Neden çorbayı içmiyorsunuz? N-d-n ç-r-a-ı i-m-y-r-u-u-? --------------------------- Neden çorbayı içmiyorsunuz? 0
Nisam ju naručio / naručila. Onu-ı-m--la---ı-. Onu ısmarlamadım. O-u ı-m-r-a-a-ı-. ----------------- Onu ısmarlamadım. 0
Ne jedem je, jer je nisam naručio / naručila. Içmiy--um--ü----onu-ıs-a-lama-ım. Içmiyorum çünkü onu ısmarlamadım. I-m-y-r-m ç-n-ü o-u ı-m-r-a-a-ı-. --------------------------------- Içmiyorum çünkü onu ısmarlamadım. 0
Zašto ne jedete meso? Eti---çi- y-m-yo---n--? Eti niçin yemiyorsunuz? E-i n-ç-n y-m-y-r-u-u-? ----------------------- Eti niçin yemiyorsunuz? 0
Ja sam vegetarijanac. B---vej--e--a---. Ben vejeteryanım. B-n v-j-t-r-a-ı-. ----------------- Ben vejeteryanım. 0
Ne jedem ga, jer sam vegetarijanac. O-----m-yorum- ç-n-- --- --je-ery----. Onu yemiyorum, çünkü ben vejeteryanım. O-u y-m-y-r-m- ç-n-ü b-n v-j-t-r-a-ı-. -------------------------------------- Onu yemiyorum, çünkü ben vejeteryanım. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanicima su neke riječi bile prenesen gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste također i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Također se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...