Knjiga fraza

bs U banci   »   kk Банкте

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [алпыс]

60 [alpıs]

Банкте

Bankte

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ja želim otvoriti račun. М-н -------й---д-п -ді-. М__ ш__ а_____ д__ е____ М-н ш-т а-а-ы- д-п е-і-. ------------------------ Мен шот ашайын деп едім. 0
M-n-şot-aşa--n --p---i-. M__ ş__ a_____ d__ e____ M-n ş-t a-a-ı- d-p e-i-. ------------------------ Men şot aşayın dep edim.
Tu je moj pasoš. Мы-ау --т--қ-ж-т--. М____ - т__________ М-н-у - т-л-ұ-а-ы-. ------------------- Мынау - төлқұжатым. 0
M--aw-- t-l-u-a-ı-. M____ - t__________ M-n-w - t-l-u-a-ı-. ------------------- Mınaw - tölqujatım.
A ovdje je moja adresa. М---у - -екен---ым. М____ - м__________ М-н-у - м-к-н-а-ы-. ------------------- Мынау - мекенжайым. 0
Mı--w --m-k----yım. M____ - m__________ M-n-w - m-k-n-a-ı-. ------------------- Mınaw - mekenjayım.
Ja želim uplatiti novac na moj račun. Ш-т-м- -қша--а---- деп--дім. Ш_____ а___ с_____ д__ е____ Ш-т-м- а-ш- с-л-а- д-п е-і-. ---------------------------- Шотыма ақша салсам деп едім. 0
Şotı-a -qş- sa-----d-p e---. Ş_____ a___ s_____ d__ e____ Ş-t-m- a-ş- s-l-a- d-p e-i-. ---------------------------- Şotıma aqşa salsam dep edim.
Ja želim podignuti novac sa svog računa. Ш--ы-----ақша---сам-д-- -д-м. Ш_______ а___ а____ д__ е____ Ш-т-м-а- а-ш- а-с-м д-п е-і-. ----------------------------- Шотымнан ақша алсам деп едім. 0
Ş-tı-nan -qşa---s-m -e----im. Ş_______ a___ a____ d__ e____ Ş-t-m-a- a-ş- a-s-m d-p e-i-. ----------------------------- Şotımnan aqşa alsam dep edim.
Ja želim uzeti izvode sa računa. Ш-тым-а- -з-нд- к--ір-е-ал-а--------. Ш_______ ү_____ к______ а____ д__ е__ Ш-т-м-а- ү-і-д- к-ш-р-е а-с-м д-п е-. ------------------------------------- Шотымнан үзінді көшірме алсам деп ем. 0
Ş-tı-n-n ---n-i kö-ir-e-al-am-dep em. Ş_______ ü_____ k______ a____ d__ e__ Ş-t-m-a- ü-i-d- k-ş-r-e a-s-m d-p e-. ------------------------------------- Şotımnan üzindi köşirme alsam dep em.
Ja želim unovčiti putnički ček. Жо- че-і -о---ша---ш----ғы------ді. Ж__ ч___ б______ а___ а____ к______ Ж-л ч-г- б-й-н-а а-ш- а-ғ-м к-л-д-. ----------------------------------- Жол чегі бойынша ақша алғым келеді. 0
J-l ç--i-b-y-n-a-a-şa ---ım ke----. J__ ç___ b______ a___ a____ k______ J-l ç-g- b-y-n-a a-ş- a-ğ-m k-l-d-. ----------------------------------- Jol çegi boyınşa aqşa alğım keledi.
Koliki su troškovi? Ко-и--и---ан--? К_______ қ_____ К-м-с-и- қ-н-а- --------------- Комиссия қанша? 0
Kom-ss-ya--anşa? K________ q_____ K-m-s-ï-a q-n-a- ---------------- Komïssïya qanşa?
Gdje moram potpisati? Қ-- ж-рг- -ол-қояй-н? Қ__ ж____ қ__ қ______ Қ-й ж-р-е қ-л қ-я-ы-? --------------------- Қай жерге қол қояйын? 0
Q---jer-e---- q----ın? Q__ j____ q__ q_______ Q-y j-r-e q-l q-y-y-n- ---------------------- Qay jerge qol qoyayın?
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. Гер--н-яд-н--қш- а-д--ымын кү-іп ж-р--д--. Г__________ а___ а________ к____ ж__ е____ Г-р-а-и-д-н а-ш- а-д-р-м-н к-т-п ж-р е-і-. ------------------------------------------ Германиядан ақша аударымын күтіп жүр едім. 0
Ge-man--a-an---ş--a--arım-- -ü-ip--ü---d--. G___________ a___ a________ k____ j__ e____ G-r-a-ï-a-a- a-ş- a-d-r-m-n k-t-p j-r e-i-. ------------------------------------------- Germanïyadan aqşa awdarımın kütip jür edim.
Tu je moj broj računa. Мына----ш--ымн-----мірі. М____ - ш_______ н______ М-н-у - ш-т-м-ы- н-м-р-. ------------------------ Мынау - шотымның нөмірі. 0
Mı--w---ş-tımn-ñ-nö-i--. M____ - ş_______ n______ M-n-w - ş-t-m-ı- n-m-r-. ------------------------ Mınaw - şotımnıñ nömiri.
Da li je novac stigao? Ақ-а-----і -е? А___ т____ м__ А-ш- т-с-і м-? -------------- Ақша түсті ме? 0
Aqşa-tüst--me? A___ t____ m__ A-ş- t-s-i m-? -------------- Aqşa tüsti me?
Ja želim promijeniti taj novac. М-н- ақшан---у-стырай---де------. М___ а_____ а__________ д__ е____ М-н- а-ш-н- а-ы-т-р-й-н д-п е-і-. --------------------------------- Мына ақшаны ауыстырайын деп едім. 0
Mı-a --ş-n--awıs-ır-y---dep-e--m. M___ a_____ a__________ d__ e____ M-n- a-ş-n- a-ı-t-r-y-n d-p e-i-. --------------------------------- Mına aqşanı awıstırayın dep edim.
Ja trebam američke dolare. М--ан --- до-ла-ы ---е-. М____ А__ д______ к_____ М-ғ-н А-Ш д-л-а-ы к-р-к- ------------------------ Маған АҚШ доллары керек. 0
M---- A---d-l-ar--k-r--. M____ A__ d______ k_____ M-ğ-n A-Ş d-l-a-ı k-r-k- ------------------------ Mağan AQŞ dolları kerek.
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. Ұ-а--б--к--т---дан --р----ш-. Ұ___ б____________ б_________ Ұ-а- б-н-н-т-а-д-н б-р-ң-з-і- ----------------------------- Ұсақ банкноттардан беріңізші. 0
U-aq --n-nott-r----b--i---ş-. U___ b____________ b_________ U-a- b-n-n-t-a-d-n b-r-ñ-z-i- ----------------------------- Usaq banknottardan beriñizşi.
Ima li ovdje bankomat? М-н-----нкома- -а- --? М____ б_______ б__ м__ М-н-а б-н-о-а- б-р м-? ---------------------- Мұнда банкомат бар ма? 0
M-n-a b-n-o-at ------? M____ b_______ b__ m__ M-n-a b-n-o-a- b-r m-? ---------------------- Munda bankomat bar ma?
Koliko novca se može podići? Қ---- а-------у-- -о-ады? Қ____ а___ ш_____ б______ Қ-н-а а-ш- ш-ш-г- б-л-д-? ------------------------- Қанша ақша шешуге болады? 0
Q-nş- a----şeş--e ----dı? Q____ a___ ş_____ b______ Q-n-a a-ş- ş-ş-g- b-l-d-? ------------------------- Qanşa aqşa şeşwge boladı?
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? Қан----н---е ----а--н п-й-ала-с----ла--? Қ_____ н____ к_______ п_________ б______ Қ-н-а- н-с-е к-р-а-ы- п-й-а-а-с- б-л-д-? ---------------------------------------- Қандай несие картасын пайдаланса болады? 0
Q----y -esïe-ka-ta--- --y--l---a b-ladı? Q_____ n____ k_______ p_________ b______ Q-n-a- n-s-e k-r-a-ı- p-y-a-a-s- b-l-d-? ---------------------------------------- Qanday nesïe kartasın paydalansa boladı?

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...