Knjiga fraza

bs Prilozi   »   he ‫תארי הפועל‬

100 [stotina]

Prilozi

Prilozi

‫100 [מאה]‬

100 [me'ah]

‫תארי הפועל‬

te'arey hapo'al

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hebrejski Igra Više
već jednom – još nikada ‫-ב- – -ד-י--ל-‬ ‫___ – ע____ ל__ ‫-ב- – ע-י-ן ל-‬ ---------------- ‫כבר – עדיין לא‬ 0
k--- ---da-n lo k___ – a____ l_ k-a- – a-a-n l- --------------- kvar – adayn lo
Jeste li već jednom bili u Berlinu? ‫ה--ת כ-ר ב-ר---?‬ ‫____ כ__ ב_______ ‫-י-ת כ-ר ב-ר-י-?- ------------------ ‫היית כבר בברלין?‬ 0
ha-t-/h-it ---- -e-erli-? h_________ k___ b________ h-i-a-h-i- k-a- b-b-r-i-? ------------------------- haita/hait kvar beberlin?
Ne, još nikada. ‫-א,---י-- לא-‬ ‫___ ע____ ל___ ‫-א- ע-י-ן ל-.- --------------- ‫לא, עדיין לא.‬ 0
lo,--da-n l-. l__ a____ l__ l-, a-a-n l-. ------------- lo, adayn lo.
neko – niko ‫מ-----– ---אח-‬ ‫_____ – א_ א___ ‫-י-ה- – א- א-ד- ---------------- ‫מישהו – אף אחד‬ 0
mi-he-u –-af -xad m______ – a_ e___ m-s-e-u – a- e-a- ----------------- mishehu – af exad
Poznajete li ovdje nekoga? ‫את-/ ה----ר ----כאן --ש-ו-‬ ‫__ / ה מ___ / ה כ__ מ______ ‫-ת / ה מ-י- / ה כ-ן מ-ש-ו-‬ ---------------------------- ‫את / ה מכיר / ה כאן מישהו?‬ 0
a----at m-----mek---h--a'-----he--? a______ m____________ k___ m_______ a-a-/-t m-k-r-m-k-r-h k-'- m-s-e-u- ----------------------------------- atah/at mekir/mekirah ka'n mishehu?
Ne, ja ne poznajem nikoga ovdje. ‫--- -נ- לא -כ---/-ה ----א-----.‬ ‫___ א__ ל_ מ___ / ה כ__ א_ א____ ‫-א- א-י ל- מ-י- / ה כ-ן א- א-ד-‬ --------------------------------- ‫לא, אני לא מכיר / ה כאן אף אחד.‬ 0
l-,--ni l---ek-r-m--irah -a-n -f-e-ad. l__ a__ l_ m____________ k___ a_ e____ l-, a-i l- m-k-r-m-k-r-h k-'- a- e-a-. -------------------------------------- lo, ani lo mekir/mekirah ka'n af exad.
još – ne više ‫-ד-ין –-כב----‬ ‫_____ – כ__ ל__ ‫-ד-י- – כ-ר ל-‬ ---------------- ‫עדיין – כבר לא‬ 0
a-------k-a--lo a____ – k___ l_ a-a-n – k-a- l- --------------- adayn – kvar lo
Ostajete li još dugo ovdje? ‫-------נ-אר-/ --עוד-ה-ב--‬ ‫__ / ה נ___ / ת ע__ ה_____ ‫-ת / ה נ-א- / ת ע-ד ה-ב-?- --------------------------- ‫את / ה נשאר / ת עוד הרבה?‬ 0
a-a-/at ni-h'-r-nish-ere- -d ha-be-? a______ n________________ o_ h______ a-a-/-t n-s-'-r-n-s-'-r-t o- h-r-e-? ------------------------------------ atah/at nish'ar/nish'eret od harbeh?
Ne, ja ne ostajem više dugo ovdje. ‫לא,--ני--א -שא- --- -ו--הר-ה--מ--‬ ‫___ א__ ל_ נ___ / ת ע__ ה___ ז____ ‫-א- א-י ל- נ-א- / ת ע-ד ה-ב- ז-ן-‬ ----------------------------------- ‫לא, אני לא נשאר / ת עוד הרבה זמן.‬ 0
lo, a----o--ish--r--is-'e-et-o--ha-be--zman. l__ a__ l_ n________________ o_ h_____ z____ l-, a-i l- n-s-'-r-n-s-'-r-t o- h-r-e- z-a-. -------------------------------------------- lo, ani lo nish'ar/nish'eret od harbeh zman.
još nešto – ništa više ‫--- --ה----ל- יות-‬ ‫___ מ___ – ל_ י____ ‫-ו- מ-ה- – ל- י-ת-‬ -------------------- ‫עוד משהו – לא יותר‬ 0
od-m-she-----lo--o--r o_ m______ – l_ y____ o- m-s-e-u – l- y-t-r --------------------- od mashehu – lo yoter
Želite li još nešto popiti? ‫---ה-/ י לש-ו---וד מ--ו?‬ ‫____ / י ל____ ע__ מ_____ ‫-ר-ה / י ל-ת-ת ע-ד מ-ה-?- -------------------------- ‫תרצה / י לשתות עוד משהו?‬ 0
tir-se---i--s- li-hto--o---ash---? t_____________ l______ o_ m_______ t-r-s-h-t-r-s- l-s-t-t o- m-s-e-u- ---------------------------------- tirtseh/tirtsi lishtot od mashehu?
Ne, ja ne želim ništa više. ‫-א--א-י ל----צ---שת-ת --תר.‬ ‫___ א__ ל_ ר___ ל____ י_____ ‫-א- א-י ל- ר-צ- ל-ת-ת י-ת-.- ----------------------------- ‫לא, אני לא רוצה לשתות יותר.‬ 0
lo,---- l- ro-----ro--ah--is-t-t yote-. l__ a__ l_ r____________ l______ y_____ l-, a-i l- r-t-e-/-o-s-h l-s-t-t y-t-r- --------------------------------------- lo, ani lo rotseh/rotsah lishtot yoter.
već nešto – još ništa ‫-ב- -ש-ו --ע-י-- ---ם‬ ‫___ מ___ – ע____ כ____ ‫-ב- מ-ה- – ע-י-ן כ-ו-‬ ----------------------- ‫כבר משהו – עדיין כלום‬ 0
kv---------u ---d-yn-kl-m k___ m______ – a____ k___ k-a- m-s-e-u – a-a-n k-u- ------------------------- kvar mashehu – adayn klum
Jeste li već nešto jeli? ‫---ת-כ-- מש-ו?‬ ‫____ כ__ מ_____ ‫-כ-ת כ-ר מ-ה-?- ---------------- ‫אכלת כבר משהו?‬ 0
a--a-ta/-kh----k--r -ash-h-? a_____________ k___ m_______ a-h-l-a-a-h-l- k-a- m-s-e-u- ---------------------------- akhalta/akhalt kvar mashehu?
Ne, ja još nisam ništa jeo. ‫ל-------ן -------י ש---ד-ר-‬ ‫___ ע____ ל_ א____ ש__ ד____ ‫-א- ע-י-ן ל- א-ל-י ש-ם ד-ר-‬ ----------------------------- ‫לא, עדיין לא אכלתי שום דבר.‬ 0
l---adayn--- a--a-----h-m--a--r. l__ a____ l_ a______ s___ d_____ l-, a-a-n l- a-h-l-i s-u- d-v-r- -------------------------------- lo, adayn lo akhalti shum davar.
još neko – niko više ‫-וד-מי--ו –----א- אחד‬ ‫___ מ____ – ל_ א_ א___ ‫-ו- מ-ש-ו – ל- א- א-ד- ----------------------- ‫עוד מישהו – לא אף אחד‬ 0
o- m-sheh- - lo--f--x-d o_ m______ – l_ a_ e___ o- m-s-e-u – l- a- e-a- ----------------------- od mishehu – lo af exad
Želi li još neko kafu? ‫-וד---שהו-רוצ- ----‬ ‫___ מ____ ר___ ק____ ‫-ו- מ-ש-ו ר-צ- ק-ה-‬ --------------------- ‫עוד מישהו רוצה קפה?‬ 0
o---i-he-u ---s-h-qaf--? o_ m______ r_____ q_____ o- m-s-e-u r-t-e- q-f-h- ------------------------ od mishehu rotseh qafeh?
Ne, niko više. ‫--,--ף א----א ----.‬ ‫___ א_ א__ ל_ ר_____ ‫-א- א- א-ד ל- ר-צ-.- --------------------- ‫לא, אף אחד לא רוצה.‬ 0
lo- a- -x-d lo---tseh. l__ a_ e___ l_ r______ l-, a- e-a- l- r-t-e-. ---------------------- lo, af exad lo rotseh.

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 miliona ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijake jezike. Arapski jezik nastao je prije više hiljada godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluostrvu. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Takođe postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručni termini su preuzeti iz drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom univerzitetu i u mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje...