Zbirka izraza

hr Osobe   »   am ሰዎች

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [አንድ]

1 [ānidi]

ሰዎች

[sewochi /hizibi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
ja -ኔ እኔ እ- -- እኔ 0
i-ē inē i-ē --- inē
ja i ti እ---ና -ንተ/ቺ እኔ እና አንተ/ቺ እ- እ- አ-ተ-ቺ ----------- እኔ እና አንተ/ቺ 0
inē ina---i-----ī inē ina ānite/chī i-ē i-a ā-i-e-c-ī ----------------- inē ina ānite/chī
nas dvoje እ--ሁ--ችንም እኛ ሁለታችንም እ- ሁ-ታ-ን- --------- እኛ ሁለታችንም 0
i-ya---l-tac-i-i-i inya huletachinimi i-y- h-l-t-c-i-i-i ------------------ inya huletachinimi
on -ሱ እሱ እ- -- እሱ 0
isu isu i-u --- isu
on i ona እሱ--ና--ሷ እሱ እና እሷ እ- እ- እ- -------- እሱ እና እሷ 0
i-u --a --wa isu ina iswa i-u i-a i-w- ------------ isu ina iswa
njih dvoje እነ--ሁ--ም እነሱ ሁለቱም እ-ሱ ሁ-ቱ- -------- እነሱ ሁለቱም 0
in--u-hulet--i inesu huletumi i-e-u h-l-t-m- -------------- inesu huletumi
muškarac ወንድ ወንድ ወ-ድ --- ወንድ 0
w---di wenidi w-n-d- ------ wenidi
žena -ት ሴት ሴ- -- ሴት 0
sēti sēti s-t- ---- sēti
dijete -ጅ ልጅ ል- -- ልጅ 0
l-ji liji l-j- ---- liji
jedna obitelj ቤተሰብ ቤተሰብ ቤ-ሰ- ---- ቤተሰብ 0
b--ese-i bētesebi b-t-s-b- -------- bētesebi
moja obitelj የኔ-ቤ-ሰብ የኔ ቤተሰብ የ- ቤ-ሰ- ------- የኔ ቤተሰብ 0
yenē b-te-e-i yenē bētesebi y-n- b-t-s-b- ------------- yenē bētesebi
Moja obitelj je ovdje. ቤተሰ- --ህ-ናቸው። ቤተሰቤ እዚህ ናቸው። ቤ-ሰ- እ-ህ ና-ው- ------------- ቤተሰቤ እዚህ ናቸው። 0
b--e-ebē-i--hi-nac-e-i. bētesebē izīhi nachewi. b-t-s-b- i-ī-i n-c-e-i- ----------------------- bētesebē izīhi nachewi.
Ja sam ovdje. እኔ -ዚህ --። እኔ እዚህ ነኝ። እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኔ እዚህ ነኝ። 0
in--i-------n-i. inē izīhi nenyi. i-ē i-ī-i n-n-i- ---------------- inē izīhi nenyi.
Ti si ovdje. አ---አንቺ-እዚ- ----ሽ። አንተ/አንቺ እዚህ ነህ/ነሽ። አ-ተ-አ-ቺ እ-ህ ነ-/-ሽ- ------------------ አንተ/አንቺ እዚህ ነህ/ነሽ። 0
ān-te--ni-hī-i--h--neh-/-e---. ānite/ānichī izīhi nehi/neshi. ā-i-e-ā-i-h- i-ī-i n-h-/-e-h-. ------------------------------ ānite/ānichī izīhi nehi/neshi.
On je ovdje i ona je ovdje. እ- --ህ -ው-እ---ሷ እ-ህ ና-። እሱ እዚህ ነው እና እሷ እዚህ ናት። እ- እ-ህ ነ- እ- እ- እ-ህ ና-። ----------------------- እሱ እዚህ ነው እና እሷ እዚህ ናት። 0
i-- i-īh- n--i--na ---a--zīh--na-i. isu izīhi newi ina iswa izīhi nati. i-u i-ī-i n-w- i-a i-w- i-ī-i n-t-. ----------------------------------- isu izīhi newi ina iswa izīhi nati.
Mi smo ovdje. እ- እ-- ነ-። እኛ እዚህ ነን። እ- እ-ህ ነ-። ---------- እኛ እዚህ ነን። 0
iny- izīhi---n-. inya izīhi neni. i-y- i-ī-i n-n-. ---------------- inya izīhi neni.
Vi ste ovdje. እና-ተ---ህ-ና-ሁ። እናንተ እዚህ ናችሁ። እ-ን- እ-ህ ና-ሁ- ------------- እናንተ እዚህ ናችሁ። 0
i-ani-e----hi nac-i-u. inanite izīhi nachihu. i-a-i-e i-ī-i n-c-i-u- ---------------------- inanite izīhi nachihu.
Oni su svi ovdje. እ---ሁ-ም እ---ናቸ-። እነሱ ሁሉም እዚህ ናቸው። እ-ሱ ሁ-ም እ-ህ ና-ው- ---------------- እነሱ ሁሉም እዚህ ናቸው። 0
i-e-u ---umi-----i---c-e-i. inesu hulumi izīhi nachewi. i-e-u h-l-m- i-ī-i n-c-e-i- --------------------------- inesu hulumi izīhi nachewi.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!