Zbirka izraza

hr Osobe   »   kk People

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [бір]

1 [bir]

People

[Adamdar]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
ja мен мен м-н --- мен 0
men men m-n --- men
ja i ti м-- ж-не -ен мен және сен м-н ж-н- с-н ------------ мен және сен 0
me---ä-e s-n men jäne sen m-n j-n- s-n ------------ men jäne sen
nas dvoje б-з -ке-і-із біз екеуіміз б-з е-е-і-і- ------------ біз екеуіміз 0
b-- -kewi-iz biz ekewimiz b-z e-e-i-i- ------------ biz ekewimiz
on -л ол о- -- ол 0
-l ol o- -- ol
on i ona ол-р олар о-а- ---- олар 0
o-ar olar o-a- ---- olar
njih dvoje е---- де екеуі де е-е-і д- -------- екеуі де 0
ek--- de ekewi de e-e-i d- -------- ekewi de
muškarac ер--к еркек е-к-к ----- еркек 0
er-ek erkek e-k-k ----- erkek
žena әй-л әйел ә-е- ---- әйел 0
ä-el äyel ä-e- ---- äyel
dijete б-ла бала б-л- ---- бала 0
ba-a bala b-l- ---- bala
jedna obitelj о---сы отбасы о-б-с- ------ отбасы 0
otb--ı otbası o-b-s- ------ otbası
moja obitelj ме--ң -т-асым менің отбасым м-н-ң о-б-с-м ------------- менің отбасым 0
m---ñ otba-ım meniñ otbasım m-n-ñ o-b-s-m ------------- meniñ otbasım
Moja obitelj je ovdje. М--ің--т-асым -сында. Менің отбасым осында. М-н-ң о-б-с-м о-ы-д-. --------------------- Менің отбасым осында. 0
M-n-ñ-ot-a-ı- o---da. Meniñ otbasım osında. M-n-ñ o-b-s-m o-ı-d-. --------------------- Meniñ otbasım osında.
Ja sam ovdje. М-- осын-----. Мен осындамын. М-н о-ы-д-м-н- -------------- Мен осындамын. 0
Men-o-ınd----. Men osındamın. M-n o-ı-d-m-n- -------------- Men osındamın.
Ti si ovdje. С-- ос---а-ы-. Сен осындасың. С-н о-ы-д-с-ң- -------------- Сен осындасың. 0
Sen ---n-ası-. Sen osındasıñ. S-n o-ı-d-s-ñ- -------------- Sen osındasıñ.
On je ovdje i ona je ovdje. О-а- ----д-. Олар осында. О-а- о-ы-д-. ------------ Олар осында. 0
Ol----sı-da. Olar osında. O-a- o-ı-d-. ------------ Olar osında.
Mi smo ovdje. Б-з ос--да--з. Біз осындамыз. Б-з о-ы-д-м-з- -------------- Біз осындамыз. 0
B-z o-ın---ız. Biz osındamız. B-z o-ı-d-m-z- -------------- Biz osındamız.
Vi ste ovdje. С-нд------нд-с--дар. Сендер осындасыңдар. С-н-е- о-ы-д-с-ң-а-. -------------------- Сендер осындасыңдар. 0
S-n-er -s-nd--ıñdar. Sender osındasıñdar. S-n-e- o-ı-d-s-ñ-a-. -------------------- Sender osındasıñdar.
Oni su svi ovdje. Ол-р б-р---с--да. Олар бәрі осында. О-а- б-р- о-ы-д-. ----------------- Олар бәрі осында. 0
O-ar -är----ı--a. Olar bäri osında. O-a- b-r- o-ı-d-. ----------------- Olar bäri osında.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!