М-е-------на вак--л.
Мне трэба на вакзал.
М-е т-э-а н- в-к-а-.
--------------------
Мне трэба на вакзал. 0 Mne tre-- -- ---z-l.Mne treba na vakzal.M-e t-e-a n- v-k-a-.--------------------Mne treba na vakzal.
М-е--р--а -----а----.
Мне трэба ў аэрапорт.
М-е т-э-а ў а-р-п-р-.
---------------------
Мне трэба ў аэрапорт. 0 M---tr-ba - -er-----.Mne treba u aeraport.M-e t-e-a u a-r-p-r-.---------------------Mne treba u aeraport.
Мне тр--- - цэн-----ра--.
Мне трэба ў цэнтр горада.
М-е т-э-а ў ц-н-р г-р-д-.
-------------------------
Мне трэба ў цэнтр горада. 0 M-e t-e-a ---s---- g-rada.Mne treba u tsentr gorada.M-e t-e-a u t-e-t- g-r-d-.--------------------------Mne treba u tsentr gorada.
Я- м-------і---на---кз--?
Як мне трапіць на вакзал?
Я- м-е т-а-і-ь н- в-к-а-?
-------------------------
Як мне трапіць на вакзал? 0 Ya- mne--r------ na-v-k-a-?Yak mne trapіts’ na vakzal?Y-k m-e t-a-і-s- n- v-k-a-?---------------------------Yak mne trapіts’ na vakzal?
Як м-- тр-п--ь-у -эр--о-т?
Як мне трапіць у аэрапорт?
Я- м-е т-а-і-ь у а-р-п-р-?
--------------------------
Як мне трапіць у аэрапорт? 0 Y-- m-e--rapіt---u---rap-rt?Yak mne trapіts’ u aeraport?Y-k m-e t-a-і-s- u a-r-p-r-?----------------------------Yak mne trapіts’ u aeraport?
Я--мн---р--і---у-ц--т--гора--?
Як мне трапіць у цэнтр горада?
Я- м-е т-а-і-ь у ц-н-р г-р-д-?
------------------------------
Як мне трапіць у цэнтр горада? 0 Ya--m-e--r-p--s’ u-t-entr ---a-a?Yak mne trapіts’ u tsentr gorada?Y-k m-e t-a-і-s- u t-e-t- g-r-d-?---------------------------------Yak mne trapіts’ u tsentr gorada?
Мн---а--эбн-я-ка-т- --р---.
Мне патрэбная карта горада.
М-е п-т-э-н-я к-р-а г-р-д-.
---------------------------
Мне патрэбная карта горада. 0 Mne -atreb---- -a-ta -o--d-.Mne patrebnaya karta gorada.M-e p-t-e-n-y- k-r-a g-r-d-.----------------------------Mne patrebnaya karta gorada.
Я --це-----/ х-ц-ла ----з--- -ап--к-- маш-н-.
Я хацеў бы / хацела бы ўзяць напракат машыну.
Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ў-я-ь н-п-а-а- м-ш-н-.
---------------------------------------------
Я хацеў бы / хацела бы ўзяць напракат машыну. 0 Ya --a-se--by---khat---a-b- u-y-ts--na-ra-a- --s----.Ya khatseu by / khatsela by uzyats’ naprakat mashynu.Y- k-a-s-u b- / k-a-s-l- b- u-y-t-’ n-p-a-a- m-s-y-u------------------------------------------------------Ya khatseu by / khatsela by uzyats’ naprakat mashynu.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / htjela bih iznajmiti auto.
Я хацеў бы / хацела бы ўзяць напракат машыну.
Ya khatseu by / khatsela by uzyats’ naprakat mashynu.
Ш-- --жна-па---дзе-ь --го---з-?
Што можна паглядзець у горадзе?
Ш-о м-ж-а п-г-я-з-ц- у г-р-д-е-
-------------------------------
Што можна паглядзець у горадзе? 0 Sht- mo--na-------d---s’-u -ora---?Shto mozhna paglyadzets’ u goradze?S-t- m-z-n- p-g-y-d-e-s- u g-r-d-e------------------------------------Shto mozhna paglyadzets’ u goradze?
С--дзіце ў с-ары--о-а-!
Схадзіце ў стары горад!
С-а-з-ц- ў с-а-ы г-р-д-
-----------------------
Схадзіце ў стары горад! 0 S-hadz---- u -t--- -----!Skhadzіtse u stary gorad!S-h-d-і-s- u s-a-y g-r-d--------------------------Skhadzіtse u stary gorad!
С-адз--- ў п-р-!
Схадзіце ў порт!
С-а-з-ц- ў п-р-!
----------------
Схадзіце ў порт! 0 S----z--se-- -ort!Skhadzіtse u port!S-h-d-і-s- u p-r-!------------------Skhadzіtse u port!
Якія я-------в-та-ці ту----ц----р-м- ---а-а?
Якія яшчэ славутасці тут ёсць акрамя гэтага?
Я-і- я-ч- с-а-у-а-ц- т-т ё-ц- а-р-м- г-т-г-?
--------------------------------------------
Якія яшчэ славутасці тут ёсць акрамя гэтага? 0 Ya-і---yas--h--sl-v--a--sі -u-----t-’-ak----- --t--a?Yakіya yashche slavutastsі tut yosts’ akramya getaga?Y-k-y- y-s-c-e s-a-u-a-t-і t-t y-s-s- a-r-m-a g-t-g-?-----------------------------------------------------Yakіya yashche slavutastsі tut yosts’ akramya getaga?
Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi.
Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike.
Postoji oko 20 slavenskih jezika.
Najznačajniji među njima je ruski jezik.
Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik.
Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika.
Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine.
Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike.
Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački.
Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike.
Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski.
Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika.
No njih govori relativno mali broj ljudi.
Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika.
Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno.
Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika.
Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan.
Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje.
Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni.
Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura.
Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike.
Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje.
Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima.
Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski.
Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika.
Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju.
Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom.
Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom:
Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik.
U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.
Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati.
Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik.
Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog.
Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski.
Jezik koristi latinska slova.
Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova.
Pravopis striktno slijedi izgovor riječi.
To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika.
Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski.
To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova.
Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna.
Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik.
Hrvatska je predivna zemlja za odmor!