Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   be Дні тыдня

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [дзевяць]

9 [dzevyats’]

Дні тыдня

[Dnі tydnya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Ponedjeljak п-н-----ак панядзелак п-н-д-е-а- ---------- панядзелак 0
pa-yadz-lak panyadzelak p-n-a-z-l-k ----------- panyadzelak
Utorak а-то-ак аўторак а-т-р-к ------- аўторак 0
a-to-ak autorak a-t-r-k ------- autorak
Srijeda се--да серада с-р-д- ------ серада 0
s--a-a serada s-r-d- ------ serada
Četvrtak ч---ер чацвер ч-ц-е- ------ чацвер 0
c-at--er chatsver c-a-s-e- -------- chatsver
Petak п-----а пятніца п-т-і-а ------- пятніца 0
p--t----a pyatnіtsa p-a-n-t-a --------- pyatnіtsa
Subota су--та субота с-б-т- ------ субота 0
s--o-a subota s-b-t- ------ subota
Nedjelja н--з-ля нядзеля н-д-е-я ------- нядзеля 0
n-----l-a nyadzelya n-a-z-l-a --------- nyadzelya
Tjedan т-дз-нь тыдзень т-д-е-ь ------- тыдзень 0
ty-ze-’ tydzen’ t-d-e-’ ------- tydzen’
od ponedjeljka do nedjelje з п-н---елка -а ------і з панядзелка да нядзелі з п-н-д-е-к- д- н-д-е-і ----------------------- з панядзелка да нядзелі 0
z pan-adz--ka da----dze-і z panyadzelka da nyadzelі z p-n-a-z-l-a d- n-a-z-l- ------------------------- z panyadzelka da nyadzelі
Prvi dan je ponedjeljak. Пе-ш----ен- –-па--д-е-ак. Першы дзень – панядзелак. П-р-ы д-е-ь – п-н-д-е-а-. ------------------------- Першы дзень – панядзелак. 0
P-rshy -z--- --pan---z--ak. Pershy dzen’ – panyadzelak. P-r-h- d-e-’ – p-n-a-z-l-k- --------------------------- Pershy dzen’ – panyadzelak.
Drugi dan je utorak. Др-гі-д-е------ўтор-к. Другі дзень – аўторак. Д-у-і д-е-ь – а-т-р-к- ---------------------- Другі дзень – аўторак. 0
D---- ------–-auto-a-. Drugі dzen’ – autorak. D-u-і d-e-’ – a-t-r-k- ---------------------- Drugі dzen’ – autorak.
Treći dan je srijeda. Тр-ц------ь-–-серада. Трэці дзень – серада. Т-э-і д-е-ь – с-р-д-. --------------------- Трэці дзень – серада. 0
Tr-t-і-d--n--– --rad-. Tretsі dzen’ – serada. T-e-s- d-e-’ – s-r-d-. ---------------------- Tretsі dzen’ – serada.
Četvrti dan je četvrtak. Ч-ц-ёрты-д-е-ь --ч-ц--р. Чацвёрты дзень – чацвер. Ч-ц-ё-т- д-е-ь – ч-ц-е-. ------------------------ Чацвёрты дзень – чацвер. 0
Cha------y -z--- -----t-ver. Chatsverty dzen’ – chatsver. C-a-s-e-t- d-e-’ – c-a-s-e-. ---------------------------- Chatsverty dzen’ – chatsver.
Peti dan je petak. Пяты дзе-- --п--ніца. Пяты дзень – пятніца. П-т- д-е-ь – п-т-і-а- --------------------- Пяты дзень – пятніца. 0
Pya-y --e---- py-tnіt--. Pyaty dzen’ – pyatnіtsa. P-a-y d-e-’ – p-a-n-t-a- ------------------------ Pyaty dzen’ – pyatnіtsa.
Šesti dan je subota. Шо-ты д--нь-- -уб---. Шосты дзень – субота. Ш-с-ы д-е-ь – с-б-т-. --------------------- Шосты дзень – субота. 0
Sho-t----e-- - ----t-. Shosty dzen’ – subota. S-o-t- d-e-’ – s-b-t-. ---------------------- Shosty dzen’ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. С--ы дзен--–-н-дзе--. Сёмы дзень – нядзеля. С-м- д-е-ь – н-д-е-я- --------------------- Сёмы дзень – нядзеля. 0
S-m- d--n’-- ny-dz-l-a. Semy dzen’ – nyadzelya. S-m- d-e-’ – n-a-z-l-a- ----------------------- Semy dzen’ – nyadzelya.
Tjedan ima sedam dana. У ты-ні--ем---ё-. У тыдні сем дзён. У т-д-і с-м д-ё-. ----------------- У тыдні сем дзён. 0
U ty----sem --en. U tydnі sem dzen. U t-d-і s-m d-e-. ----------------- U tydnі sem dzen.
Mi radimo samo pet dana. М--п-а--ем--ол-к- ---ь-дз-н. Мы працуем толькі пяць дзён. М- п-а-у-м т-л-к- п-ц- д-ё-. ---------------------------- Мы працуем толькі пяць дзён. 0
M---r---uem -o-’k- pyats’ ---n. My pratsuem tol’kі pyats’ dzen. M- p-a-s-e- t-l-k- p-a-s- d-e-. ------------------------------- My pratsuem tol’kі pyats’ dzen.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!