Б- с--ал ------ла -- --нтаро- ---г---от.
Би сакал / сакала во центарот на градот.
Б- с-к-л / с-к-л- в- ц-н-а-о- н- г-а-о-.
----------------------------------------
Би сакал / сакала во центарот на градот. 0 B- sakal /-sa--l- vo--------rot na----ad--.Bi sakal / sakala vo tzyentarot na guradot.B- s-k-l / s-k-l- v- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t--------------------------------------------Bi sakal / sakala vo tzyentarot na guradot.
К--о-д---т--на- д- --ле-ни--а-а с-а-ица?
Како да стигнам до железничката станица?
К-к- д- с-и-н-м д- ж-л-з-и-к-т- с-а-и-а-
----------------------------------------
Како да стигнам до железничката станица? 0 Ka-o -a--tiguna-----ʐye-y--nich--ta -tani--a?Kako da stigunam do ʐyelyeznichkata stanitza?K-k- d- s-i-u-a- d- ʐ-e-y-z-i-h-a-a s-a-i-z-?---------------------------------------------Kako da stigunam do ʐyelyeznichkata stanitza?
К-к- -----и-нам-д- ае--др----?
Како да стигнам до аеродромот?
К-к- д- с-и-н-м д- а-р-д-о-о-?
------------------------------
Како да стигнам до аеродромот? 0 Ka---d- s------- -o ay---d----t?Kako da stigunam do ayerodromot?K-k- d- s-i-u-a- d- a-e-o-r-m-t---------------------------------Kako da stigunam do ayerodromot?
К--о-д- с-иг-а- -----н----т ---гр----?
Како да стигнам до центарот на градот?
К-к- д- с-и-н-м д- ц-н-а-о- н- г-а-о-?
--------------------------------------
Како да стигнам до центарот на градот? 0 Ka-- -a st-g--a- -o tzy-n-ar----a ---ad--?Kako da stigunam do tzyentarot na guradot?K-k- d- s-i-u-a- d- t-y-n-a-o- n- g-r-d-t-------------------------------------------Kako da stigunam do tzyentarot na guradot?
М- -р----т-кс-.
Ми треба такси.
М- т-е-а т-к-и-
---------------
Ми треба такси. 0 Mi -ryeba -ak-i.Mi tryeba taksi.M- t-y-b- t-k-i-----------------Mi tryeba taksi.
М--т--ба к--та--а гр-дот.
Ми треба карта на градот.
М- т-е-а к-р-а н- г-а-о-.
-------------------------
Ми треба карта на градот. 0 M- tr--b--ka-ta--a-gurad-t.Mi tryeba karta na guradot.M- t-y-b- k-r-a n- g-r-d-t----------------------------Mi tryeba karta na guradot.
Ми-тре-а---т--.
Ми треба хотел.
М- т-е-а х-т-л-
---------------
Ми треба хотел. 0 Mi-try-------tyel.Mi tryeba khotyel.M- t-y-b- k-o-y-l-------------------Mi tryeba khotyel.
Што им- -а ---ви-- -о-град-т?
Што има да се види во градот?
Ш-о и-а д- с- в-д- в- г-а-о-?
-----------------------------
Што има да се види во градот? 0 S--o---a d- sye--idi v--g--a-ot?Shto ima da sye vidi vo guradot?S-t- i-a d- s-e v-d- v- g-r-d-t---------------------------------Shto ima da sye vidi vo guradot?
Пој---е во---ари-т д-л--а --а-от.
Појдете во стариот дел на градот.
П-ј-е-е в- с-а-и-т д-л н- г-а-о-.
---------------------------------
Појдете во стариот дел на градот. 0 Poј----ye--o --ar--- -y-l--a --ra-o-.Poјdyetye vo stariot dyel na guradot.P-ј-y-t-e v- s-a-i-t d-e- n- g-r-d-t--------------------------------------Poјdyetye vo stariot dyel na guradot.
Кои-др-----намени--ст---и и---ос--- т-а?
Кои други знаменитости ги има освен тоа?
К-и д-у-и з-а-е-и-о-т- г- и-а о-в-н т-а-
----------------------------------------
Кои други знаменитости ги има освен тоа? 0 Ko- d---gu---n----n-to-ti--ui i-a --v--n-t--?Koi droogui znamyenitosti gui ima osvyen toa?K-i d-o-g-i z-a-y-n-t-s-i g-i i-a o-v-e- t-a----------------------------------------------Koi droogui znamyenitosti gui ima osvyen toa?
Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi.
Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike.
Postoji oko 20 slavenskih jezika.
Najznačajniji među njima je ruski jezik.
Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik.
Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika.
Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine.
Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike.
Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački.
Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike.
Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski.
Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika.
No njih govori relativno mali broj ljudi.
Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika.
Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno.
Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika.
Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan.
Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje.
Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni.
Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura.
Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike.
Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje.
Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima.
Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski.
Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika.
Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju.
Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom.
Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom:
Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik.
U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom.
Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati.
Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik.
Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog.
Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski.
Jezik koristi latinska slova.
Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova.
Pravopis striktno slijedi izgovor riječi.
To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika.
Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski.
To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova.
Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna.
Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik.
Hrvatska je predivna zemlja za odmor!