Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   be Учора – сёння – заўтра

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [Дзесяць]

10 [Dzesyats’]

Учора – сёння – заўтра

[Uchora – sennya – zautra]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Jučer je bila subota. У-о-а---ла --б-та. Учора была субота. У-о-а б-л- с-б-т-. ------------------ Учора была субота. 0
Uch--a------su---a. Uchora byla subota. U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Jučer sam bio / bila u kinu. Уч--а-- -ыў - б--- --- ў к---. Учора я быў / была у / ў кіно. У-о-а я б-ў / б-л- у / ў к-н-. ------------------------------ Учора я быў / была у / ў кіно. 0
Uchor- ya b---/ b-la-- /----і--. Uchora ya byu / byla u / u kіno. U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Film je bio interesantan. Фі-ь- -ы- ц--ав-. Фільм быў цікавы. Ф-л-м б-ў ц-к-в-. ----------------- Фільм быў цікавы. 0
F-l’- by- t--k--y. Fіl’m byu tsіkavy. F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
Danas je nedjelja. С-н-я ня-з-ля. Сёння нядзеля. С-н-я н-д-е-я- -------------- Сёння нядзеля. 0
S-n--a-n--dz--ya. Sennya nyadzelya. S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
Danas ne radim. Сён-- я-не -р-цую. Сёння я не працую. С-н-я я н- п-а-у-. ------------------ Сёння я не працую. 0
S-nn-- -a ne p-atsuy-. Sennya ya ne pratsuyu. S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Ostajem doma. Я -ас----я--о-а. Я застаюся дома. Я з-с-а-с- д-м-. ---------------- Я застаюся дома. 0
Y- ----ay-sya -o--. Ya zastayusya doma. Y- z-s-a-u-y- d-m-. ------------------- Ya zastayusya doma.
Sutra je ponedjeljak. Заўтра-пан-дз----. Заўтра панядзелак. З-ў-р- п-н-д-е-а-. ------------------ Заўтра панядзелак. 0
Z----- p-nyadz--ak. Zautra panyadzelak. Z-u-r- p-n-a-z-l-k- ------------------- Zautra panyadzelak.
Sutra ponovno radim. З-ў--- я -н----ра--ю. Заўтра я зноў працую. З-ў-р- я з-о- п-а-у-. --------------------- Заўтра я зноў працую. 0
Z--tra--a--nou p--ts---. Zautra ya znou pratsuyu. Z-u-r- y- z-o- p-a-s-y-. ------------------------ Zautra ya znou pratsuyu.
Ja radim u uredu. Я--р--ую -----с-. Я працую ў офісе. Я п-а-у- ў о-і-е- ----------------- Я працую ў офісе. 0
Ya---at-uy--u -f--e. Ya pratsuyu u ofіse. Y- p-a-s-y- u o-і-e- -------------------- Ya pratsuyu u ofіse.
Tko je to? Хто гэ-а? Хто гэта? Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
Kh-o--e--? Khto geta? K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Petar. Гэта---т--. Гэта Петэр. Г-т- П-т-р- ----------- Гэта Петэр. 0
Ge-a-Pe-e-. Geta Peter. G-t- P-t-r- ----------- Geta Peter.
Petar je student. Пет---- ---д---. Петэр – студэнт. П-т-р – с-у-э-т- ---------------- Петэр – студэнт. 0
Pe-e- –---ude-t. Peter – student. P-t-r – s-u-e-t- ---------------- Peter – student.
Tko je to? Х-о--э--? Хто гэта? Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
K--- get-? Khto geta? K-t- g-t-? ---------- Khto geta?
To je Marta. Гэта---р--. Гэта Марта. Г-т- М-р-а- ----------- Гэта Марта. 0
G--a M-rt-. Geta Marta. G-t- M-r-a- ----------- Geta Marta.
Marta je tajnica. Марта - с-------ка. Марта – сакратарка. М-р-а – с-к-а-а-к-. ------------------- Марта – сакратарка. 0
Ma--- – -a--a-ar-a. Marta – sakratarka. M-r-a – s-k-a-a-k-. ------------------- Marta – sakratarka.
Petar i Marta su prijatelji. Пе-э- і--а--- –---бры. Петэр і Марта – сябры. П-т-р і М-р-а – с-б-ы- ---------------------- Петэр і Марта – сябры. 0
Pe-e- і--arta-- sya-ry. Peter і Marta – syabry. P-t-r і M-r-a – s-a-r-. ----------------------- Peter і Marta – syabry.
Petar je Martin prijatelj. П---р-– с---р-----ы. Петэр – сябар Марты. П-т-р – с-б-р М-р-ы- -------------------- Петэр – сябар Марты. 0
P---- --s-ab-r--a--y. Peter – syabar Marty. P-t-r – s-a-a- M-r-y- --------------------- Peter – syabar Marty.
Marta je Petrova prijateljica. Ма--а-–-сябр--к--П----а. Марта – сяброўка Петэра. М-р-а – с-б-о-к- П-т-р-. ------------------------ Марта – сяброўка Петэра. 0
M--t--- -yabrou-a-Pet--a. Marta – syabrouka Petera. M-r-a – s-a-r-u-a P-t-r-. ------------------------- Marta – syabrouka Petera.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!