Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   bn ক্রমবাচক সংখ্যা

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

৬১ [একষট্টি]

61 [Ēkaṣaṭṭi]

ক্রমবাচক সংখ্যা

[kramabācaka saṅkhyā]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bengalski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. প-----ম-- হল জান-য়া-- ৷ প-রথম ম-স হল জ-ন-য়-র- ৷ প-র-ম ম-স হ- জ-ন-য়-র- ৷ ----------------------- প্রথম মাস হল জানুয়ারী ৷ 0
pra--ama -ā----a-a-j--u-ārī prathama māsa hala jānuẏārī p-a-h-m- m-s- h-l- j-n-ẏ-r- --------------------------- prathama māsa hala jānuẏārī
Drugi mjesec je veljača. দ--ি-ী- ম-- হ-----্রুয়ার- ৷ দ-ব-ত-য় ম-স হল ফ-ব-র-য়-র- ৷ দ-ব-ত-য় ম-স হ- ফ-ব-র-য়-র- ৷ --------------------------- দ্বিতীয় মাস হল ফেব্রুয়ারী ৷ 0
dbitī-a --sa--ala--hē---ẏārī dbitīẏa māsa hala phēbruẏārī d-i-ī-a m-s- h-l- p-ē-r-ẏ-r- ---------------------------- dbitīẏa māsa hala phēbruẏārī
Treći mjesec je ožujak. তৃতীয়-ম-- হ- ম---চ ৷ ত-ত-য় ম-স হল ম-র-চ ৷ ত-ত-য় ম-স হ- ম-র-চ ৷ -------------------- তৃতীয় মাস হল মার্চ ৷ 0
t--t-----ā---h--a-mā-ca tr-tīẏa māsa hala mārca t-̥-ī-a m-s- h-l- m-r-a ----------------------- tr̥tīẏa māsa hala mārca
Četvrti mjesec je travanj. চ-ুর-থ -াস হ--এ--রিল ৷ চত-র-থ ম-স হল এপ-র-ল ৷ চ-ু-্- ম-স হ- এ-্-ি- ৷ ---------------------- চতুর্থ মাস হল এপ্রিল ৷ 0
ca-u--h- mā-- hala-ēpr--a caturtha māsa hala ēprila c-t-r-h- m-s- h-l- ē-r-l- ------------------------- caturtha māsa hala ēprila
Peti mjesec je svibanj. প-্-- ম-স -ল মে-৷ পঞ-চম ম-স হল ম- ৷ প-্-ম ম-স হ- ম- ৷ ----------------- পঞ্চম মাস হল মে ৷ 0
p-ñcama -āsa-ha-a -ē pañcama māsa hala mē p-ñ-a-a m-s- h-l- m- -------------------- pañcama māsa hala mē
Šesti mjesec je lipanj. ষষ-- ম-স-হ- জ-ন-৷ ষষ-ঠ ম-স হল জ-ন ৷ ষ-্- ম-স হ- জ-ন ৷ ----------------- ষষ্ঠ মাস হল জুন ৷ 0
ṣ-ṣṭha---s--h-l- ---a ṣaṣṭha māsa hala juna ṣ-ṣ-h- m-s- h-l- j-n- --------------------- ṣaṣṭha māsa hala juna
Šest mjeseci je pola godine. ছয় -াস---র্--ক--ছ-----৷ ছয় ম-স- অর-ধ-ক বছর হয় ৷ ছ- ম-স- অ-্-ে- ব-র হ- ৷ ----------------------- ছয় মাসে অর্ধেক বছর হয় ৷ 0
chaẏa m--ē-a-d--ka -a-h--a h-ẏa chaẏa māsē ardhēka bachara haẏa c-a-a m-s- a-d-ē-a b-c-a-a h-ẏ- ------------------------------- chaẏa māsē ardhēka bachara haẏa
Siječanj, veljača, ožujak, জা----র-, -েব-রু-ার-, --র-চ জ-ন-য়-র-, ফ-ব-র-য়-র-, ম-র-চ জ-ন-য়-র-, ফ-ব-র-য়-র-, ম-র-চ --------------------------- জানুয়ারী, ফেব্রুয়ারী, মার্চ 0
jā--ẏā----ph--r--ār-- mārca jānuẏārī, phēbruẏārī, mārca j-n-ẏ-r-, p-ē-r-ẏ-r-, m-r-a --------------------------- jānuẏārī, phēbruẏārī, mārca
travanj, svibanj i lipanj. এপ্রি-, --, জ-ন এপ-র-ল, ম-, জ-ন এ-্-ি-, ম-, জ-ন --------------- এপ্রিল, মে, জুন 0
ēp-i--, --- juna ēprila, mē, juna ē-r-l-, m-, j-n- ---------------- ēprila, mē, juna
Sedmi mjesec je srpanj. সপ্-- --স--ল--ুলাই ৷ সপ-তম ম-স হল জ-ল-ই ৷ স-্-ম ম-স হ- জ-ল-ই ৷ -------------------- সপ্তম মাস হল জুলাই ৷ 0
sa-ta-a---s---ala--u---i saptama māsa hala julā'i s-p-a-a m-s- h-l- j-l-'- ------------------------ saptama māsa hala julā'i
Osmi mjesec je kolovoz. অষ-টম-মা- হ----স্ট ৷ অষ-টম ম-স হল আগস-ট ৷ অ-্-ম ম-স হ- আ-স-ট ৷ -------------------- অষ্টম মাস হল আগস্ট ৷ 0
a-ṭam- --sa --la ā--s-a aṣṭama māsa hala āgasṭa a-ṭ-m- m-s- h-l- ā-a-ṭ- ----------------------- aṣṭama māsa hala āgasṭa
Deveti mjesec je rujan. ন---মাস-হ---েপ--ে--বর-৷ নবম ম-স হল স-প-ট-ম-বর ৷ ন-ম ম-স হ- স-প-ট-ম-ব- ৷ ----------------------- নবম মাস হল সেপ্টেম্বর ৷ 0
n-bam- m-sa-hala -----m-a-a nabama māsa hala sēpṭēmbara n-b-m- m-s- h-l- s-p-ē-b-r- --------------------------- nabama māsa hala sēpṭēmbara
Deseti mjesec je listopad. দ---মাস হল--ক্--ব- ৷ দশম ম-স হল অক-ট-বর ৷ দ-ম ম-স হ- অ-্-ো-র ৷ -------------------- দশম মাস হল অক্টোবর ৷ 0
d-śama-māsa-hal- -kṭ----a daśama māsa hala akṭōbara d-ś-m- m-s- h-l- a-ṭ-b-r- ------------------------- daśama māsa hala akṭōbara
Jedanaesti mjesec je studeni. এ-া---মাস -ল -ভ-ম-ব--৷ এক-দশ ম-স হল নভ-ম-বর ৷ এ-া-শ ম-স হ- ন-ে-্-র ৷ ---------------------- একাদশ মাস হল নভেম্বর ৷ 0
ēkā---- m--- h-la-nab--m---a ēkādaśa māsa hala nabhēmbara ē-ā-a-a m-s- h-l- n-b-ē-b-r- ---------------------------- ēkādaśa māsa hala nabhēmbara
Dvanaesti mjesec je prosinac. দ---দ---া- ------ে--বর ৷ দ-ব-দশ ম-স হল ড-স-ম-বর ৷ দ-ব-দ- ম-স হ- ড-স-ম-ব- ৷ ------------------------ দ্বাদশ মাস হল ডিসেম্বর ৷ 0
db-d-ś--m--- hala ḍisē----a dbādaśa māsa hala ḍisēmbara d-ā-a-a m-s- h-l- ḍ-s-m-a-a --------------------------- dbādaśa māsa hala ḍisēmbara
Dvanaest mjeseci je jedna godina. ব-রো ম--ে--- বছর ৷ ব-র- ম-স- এক বছর ৷ ব-র- ম-স- এ- ব-র ৷ ------------------ বারো মাসে এক বছর ৷ 0
b--ō-m--- ēk-------ra bārō māsē ēka bachara b-r- m-s- ē-a b-c-a-a --------------------- bārō māsē ēka bachara
Srpanj, kolovoz, rujan, জু-াই,-আ-স-ট--সেপ-টে---র জ-ল-ই, আগস-ট, স-প-ট-ম-বর জ-ল-ই- আ-স-ট- স-প-ট-ম-ব- ------------------------ জুলাই, আগস্ট, সেপ্টেম্বর 0
j-lā--,---a-ṭa, sē-ṭēmba-a julā'i, āgasṭa, sēpṭēmbara j-l-'-, ā-a-ṭ-, s-p-ē-b-r- -------------------------- julā'i, āgasṭa, sēpṭēmbara
listopad, studeni i prosinac. অ-্টোবর- ন---্--- -ি-েম-বর অক-ট-বর, নভ-ম-বর, ড-স-ম-বর অ-্-ো-র- ন-ে-্-র- ড-স-ম-ব- -------------------------- অক্টোবর, নভেম্বর, ডিসেম্বর 0
akṭō--ra, --b--m-ar-, ------a-a akṭōbara, nabhēmbara, ḍisēmbara a-ṭ-b-r-, n-b-ē-b-r-, ḍ-s-m-a-a ------------------------------- akṭōbara, nabhēmbara, ḍisēmbara

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...