Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   kk Ordinal numbers

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [алпыс бір]

61 [alpıs bir]

Ordinal numbers

[Rettik nömirler]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Б-------ай - --ң-а-. Бірінші ай – қаңтар. Б-р-н-і а- – қ-ң-а-. -------------------- Бірінші ай – қаңтар. 0
Birin----y - q-ñta-. Birinşi ay – qañtar. B-r-n-i a- – q-ñ-a-. -------------------- Birinşi ay – qañtar.
Drugi mjesec je veljača. Е----і-ай-- а-па-. Екінші ай – ақпан. Е-і-ш- а- – а-п-н- ------------------ Екінші ай – ақпан. 0
Ek-n-i-ay-– -----. Ekinşi ay – aqpan. E-i-ş- a- – a-p-n- ------------------ Ekinşi ay – aqpan.
Treći mjesec je ožujak. Үш-н-і -й---н-у-ыз. Үшінші ай – наурыз. Ү-і-ш- а- – н-у-ы-. ------------------- Үшінші ай – наурыз. 0
Üş---i-ay - --wr--. Üşinşi ay – nawrız. Ü-i-ş- a- – n-w-ı-. ------------------- Üşinşi ay – nawrız.
Četvrti mjesec je travanj. Т-р-і------ - с----. Төртінші ай – сәуір. Т-р-і-ш- а- – с-у-р- -------------------- Төртінші ай – сәуір. 0
T-r--nş--a--- s-wi-. Törtinşi ay – säwir. T-r-i-ş- a- – s-w-r- -------------------- Törtinşi ay – säwir.
Peti mjesec je svibanj. Бе-ін-і--й-– -амы-. Бесінші ай – мамыр. Б-с-н-і а- – м-м-р- ------------------- Бесінші ай – мамыр. 0
Bes--şi-ay ---amır. Besinşi ay – mamır. B-s-n-i a- – m-m-r- ------------------- Besinşi ay – mamır.
Šesti mjesec je lipanj. Ал-------й ---ау-ым. Алтыншы ай – маусым. А-т-н-ы а- – м-у-ы-. -------------------- Алтыншы ай – маусым. 0
Al---şı-ay --ma----. Altınşı ay – mawsım. A-t-n-ı a- – m-w-ı-. -------------------- Altınşı ay – mawsım.
Šest mjeseci je pola godine. А----ай-- -ұл---р-ы жыл. Алты ай – бұл жарты жыл. А-т- а- – б-л ж-р-ы ж-л- ------------------------ Алты ай – бұл жарты жыл. 0
Al-- a--- bul----tı---l. Altı ay – bul jartı jıl. A-t- a- – b-l j-r-ı j-l- ------------------------ Altı ay – bul jartı jıl.
Siječanj, veljača, ožujak, Қ----р,-а-па-- -а----, Қаңтар, ақпан, наурыз, Қ-ң-а-, а-п-н- н-у-ы-, ---------------------- Қаңтар, ақпан, наурыз, 0
Q--tar, ---a-,-n-wrı-, Qañtar, aqpan, nawrız, Q-ñ-a-, a-p-n- n-w-ı-, ---------------------- Qañtar, aqpan, nawrız,
travanj, svibanj i lipanj. с-уі------ы- ж-н- ма--ы-. сәуір, мамыр және маусым. с-у-р- м-м-р ж-н- м-у-ы-. ------------------------- сәуір, мамыр және маусым. 0
säwi---m---r j------w-ı-. säwir, mamır jäne mawsım. s-w-r- m-m-r j-n- m-w-ı-. ------------------------- säwir, mamır jäne mawsım.
Sedmi mjesec je srpanj. Ж--ін-- ---– ---д-. Жетінші ай – шілде. Ж-т-н-і а- – ш-л-е- ------------------- Жетінші ай – шілде. 0
Je----i -y-–--il--. Jetinşi ay – şilde. J-t-n-i a- – ş-l-e- ------------------- Jetinşi ay – şilde.
Osmi mjesec je kolovoz. Сег-з-нш- ай – тамы-. Сегізінші ай – тамыз. С-г-з-н-і а- – т-м-з- --------------------- Сегізінші ай – тамыз. 0
S--i-i--- -y – -amız. Segizinşi ay – tamız. S-g-z-n-i a- – t-m-z- --------------------- Segizinşi ay – tamız.
Deveti mjesec je rujan. Т-ғ--ы--ы ---– қ--күйе-. Тоғызыншы ай – қыркүйек. Т-ғ-з-н-ы а- – қ-р-ү-е-. ------------------------ Тоғызыншы ай – қыркүйек. 0
T---z-nşı-a--- q-r-üye-. Toğızınşı ay – qırküyek. T-ğ-z-n-ı a- – q-r-ü-e-. ------------------------ Toğızınşı ay – qırküyek.
Deseti mjesec je listopad. Оны-ш- -------за-. Оныншы ай – қазан. О-ы-ш- а- – қ-з-н- ------------------ Оныншы ай – қазан. 0
O--nşı--y - q-z-n. Onınşı ay – qazan. O-ı-ş- a- – q-z-n- ------------------ Onınşı ay – qazan.
Jedanaesti mjesec je studeni. Он-б-р-----ай - қ-ра-а. Он бірінші ай – қараша. О- б-р-н-і а- – қ-р-ш-. ----------------------- Он бірінші ай – қараша. 0
O--bir-n-i a- - q---şa. On birinşi ay – qaraşa. O- b-r-n-i a- – q-r-ş-. ----------------------- On birinşi ay – qaraşa.
Dvanaesti mjesec je prosinac. Он -кі-ш-----– -елт-қ-а-. Он екінші ай – желтоқсан. О- е-і-ш- а- – ж-л-о-с-н- ------------------------- Он екінші ай – желтоқсан. 0
O- -kinşi--- –-jel-o-san. On ekinşi ay – jeltoqsan. O- e-i-ş- a- – j-l-o-s-n- ------------------------- On ekinşi ay – jeltoqsan.
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Он ек---й – бұ--бі- ж--. Он екі ай – бұл бір жыл. О- е-і а- – б-л б-р ж-л- ------------------------ Он екі ай – бұл бір жыл. 0
On -k- -y-–--u--b-r----. On eki ay – bul bir jıl. O- e-i a- – b-l b-r j-l- ------------------------ On eki ay – bul bir jıl.
Srpanj, kolovoz, rujan, Ш-л----т-мы-,-қ--күй--, Шілде, тамыз, қыркүйек, Ш-л-е- т-м-з- қ-р-ү-е-, ----------------------- Шілде, тамыз, қыркүйек, 0
Şi-d-- ta--z, qır-----, Şilde, tamız, qırküyek, Ş-l-e- t-m-z- q-r-ü-e-, ----------------------- Şilde, tamız, qırküyek,
listopad, studeni i prosinac. қ---н, қ-раша- желт---а-. қазан, қараша, желтоқсан. қ-з-н- қ-р-ш-, ж-л-о-с-н- ------------------------- қазан, қараша, желтоқсан. 0
qaz-n,---r-ş-, jel-o----. qazan, qaraşa, jeltoqsan. q-z-n- q-r-ş-, j-l-o-s-n- ------------------------- qazan, qaraşa, jeltoqsan.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...