Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   vi Đại từ sở hữu 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [Sáu mươi bảy ]

Đại từ sở hữu 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski vijetnamski igra Više
naočale Kính Kính K-n- ---- Kính 0
On je zaboravio svoje naočale. Anh ấy -ã q-ê--kí-- c-a---h-ấ-. Anh ấy đã quên kính của anh ấy. A-h ấ- đ- q-ê- k-n- c-a a-h ấ-. ------------------------------- Anh ấy đã quên kính của anh ấy. 0
Ma gdje su mu naočale? K-n--của-a-- -y ở-đâ-? Kính của anh ấy ở đâu? K-n- c-a a-h ấ- ở đ-u- ---------------------- Kính của anh ấy ở đâu? 0
sat Đồn--hồ Đồng hồ Đ-n- h- ------- Đồng hồ 0
Njegov sat je pokvaren. Đ--g--- --a an---y --n----i. Đồng hồ của anh ấy hỏng rồi. Đ-n- h- c-a a-h ấ- h-n- r-i- ---------------------------- Đồng hồ của anh ấy hỏng rồi. 0
Sat visi na zidu. Đ-n--hồ---e- ---n --ờng. Đồng hồ treo trên tường. Đ-n- h- t-e- t-ê- t-ờ-g- ------------------------ Đồng hồ treo trên tường. 0
putovnica Hộ c---u Hộ chiếu H- c-i-u -------- Hộ chiếu 0
Izgubio je svoju putovnicu. Anh-ấ--đã--án- m-- hộ-c-iế- của-a---ấy. Anh ấy đã đánh mất hộ chiếu của anh ấy. A-h ấ- đ- đ-n- m-t h- c-i-u c-a a-h ấ-. --------------------------------------- Anh ấy đã đánh mất hộ chiếu của anh ấy. 0
Gdje je onda njegova putovnica? H--ch-ế--c-- --h ---ở-đ-u? Hộ chiếu của anh ấy ở đâu? H- c-i-u c-a a-h ấ- ở đ-u- -------------------------- Hộ chiếu của anh ấy ở đâu? 0
oni – njihov / njihova / njihovo H----c-- họ---ủ- -húng Họ – của họ, của chúng H- – c-a h-, c-a c-ú-g ---------------------- Họ – của họ, của chúng 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Nh----đứ- trẻ-đ--k--ng t---đư-c--h---- -ủa---ú-g. Những đứa trẻ đã không tìm được cha mẹ của chúng. N-ữ-g đ-a t-ẻ đ- k-ô-g t-m đ-ợ- c-a m- c-a c-ú-g- ------------------------------------------------- Những đứa trẻ đã không tìm được cha mẹ của chúng. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! Nh-ng--à-c---mẹ -ủa c-c-e- đ-ng -----ia k-a! Nhưng mà cha mẹ của các em đang đến kia kìa! N-ư-g m- c-a m- c-a c-c e- đ-n- đ-n k-a k-a- -------------------------------------------- Nhưng mà cha mẹ của các em đang đến kia kìa! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Ô-- - c-a-ô-g. Ông – của ông. Ô-g – c-a ô-g- -------------- Ông – của ông. 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Chu--n-----ịch c-- -ng------à---ô-g---ll-r? Chuyến du lịch của ông thế nào, ông Müller? C-u-ế- d- l-c- c-a ô-g t-ế n-o- ô-g M-l-e-? ------------------------------------------- Chuyến du lịch của ông thế nào, ông Müller? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Vợ c-a ô-g ----- rồ-,---g---l-e-? Vợ của ông ở đâu rồi, ông Müller? V- c-a ô-g ở đ-u r-i- ô-g M-l-e-? --------------------------------- Vợ của ông ở đâu rồi, ông Müller? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše B- ----a-bà Bà – của bà B- – c-a b- ----------- Bà – của bà 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Chuyế- d--l--h--ủ------------- bà -chm-d-? Chuyến du lịch của bà thế nào, bà Schmidt? C-u-ế- d- l-c- c-a b- t-ế n-o- b- S-h-i-t- ------------------------------------------ Chuyến du lịch của bà thế nào, bà Schmidt? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? C---g củ--b- ở-đâ---ồi,--à Sc-mi--? Chồng của bà ở đâu rồi, bà Schmidt? C-ồ-g c-a b- ở đ-u r-i- b- S-h-i-t- ----------------------------------- Chồng của bà ở đâu rồi, bà Schmidt? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!