Knjiga fraza

bs Aktivnosti na godišnjem odmoru   »   no Ferieaktiviteter

48 [četrdeset i osam]

Aktivnosti na godišnjem odmoru

Aktivnosti na godišnjem odmoru

48 [førtiåtte]

Ferieaktiviteter

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Je li plaža čista? Er-----n-a-r-n? Er stranda ren? E- s-r-n-a r-n- --------------- Er stranda ren? 0
Može li se tamo kupati? Går -et-a--- -ad- ---? Går det an å bade der? G-r d-t a- å b-d- d-r- ---------------------- Går det an å bade der? 0
Nije li opasno tamo se kupati? Er d-- -kk---a---g å b-----er? Er det ikke farlig å bade der? E- d-t i-k- f-r-i- å b-d- d-r- ------------------------------ Er det ikke farlig å bade der? 0
Može li se ovdje iznajmiti suncobran? Kan m---lei- -n --r---l he-? Kan man leie en parasol her? K-n m-n l-i- e- p-r-s-l h-r- ---------------------------- Kan man leie en parasol her? 0
Može li se ovdje iznajmiti ležaljka? Ka----n--e-e -----gge--------? Kan man leie en liggestol her? K-n m-n l-i- e- l-g-e-t-l h-r- ------------------------------ Kan man leie en liggestol her? 0
Može li se ovdje iznajmiti čamac? Kan-man lei- e--båt--er? Kan man leie en båt her? K-n m-n l-i- e- b-t h-r- ------------------------ Kan man leie en båt her? 0
Ja bih rado surfao / surfala. Je--v-- --e-ne---r-e. Jeg vil gjerne surfe. J-g v-l g-e-n- s-r-e- --------------------- Jeg vil gjerne surfe. 0
Ja bih rado ronio / ronila. J-g -il-g-e-n- --kk-. Jeg vil gjerne dykke. J-g v-l g-e-n- d-k-e- --------------------- Jeg vil gjerne dykke. 0
Ja bih rado skijao / skijala na vodi. Jeg-vil -j-r----t--p--va---k-. Jeg vil gjerne stå på vannski. J-g v-l g-e-n- s-å p- v-n-s-i- ------------------------------ Jeg vil gjerne stå på vannski. 0
Može li se iznajmiti daska za surfanje? Gå----t ---å-leie --r--br---? Går det an å leie surfebrett? G-r d-t a- å l-i- s-r-e-r-t-? ----------------------------- Går det an å leie surfebrett? 0
Može li se iznajmiti oprema za ronjenje? Går-det--n - l-ie--yk-----s---? Går det an å leie dykkerutstyr? G-r d-t a- å l-i- d-k-e-u-s-y-? ------------------------------- Går det an å leie dykkerutstyr? 0
Mogu li se iznajmiti vodene skije? Går--e- -----leie-vannsk---? Går det an å leie vannskier? G-r d-t a- å l-i- v-n-s-i-r- ---------------------------- Går det an å leie vannskier? 0
Ja sam tek početnik. Je- ---n--egynn-r. Jeg er nybegynner. J-g e- n-b-g-n-e-. ------------------ Jeg er nybegynner. 0
Ja sam prosječno dobar / dobra. Je- e--mi-del- --i--. Jeg er middels flink. J-g e- m-d-e-s f-i-k- --------------------- Jeg er middels flink. 0
Snalazim se već s tim. J---h-r --i---- -å -e-t-. Jeg har peiling på dette. J-g h-r p-i-i-g p- d-t-e- ------------------------- Jeg har peiling på dette. 0
Gdje je ski lift? Hvor--- ---h-----? Hvor er skiheisen? H-o- e- s-i-e-s-n- ------------------ Hvor er skiheisen? 0
Imaš li sa sobom skije? Ha---u -ed--eg -ki--? Har du med deg skier? H-r d- m-d d-g s-i-r- --------------------- Har du med deg skier? 0
Imaš li obuću za skijanje tu? H-- -u m-d -e-----st--l--? Har du med deg skistøvler? H-r d- m-d d-g s-i-t-v-e-? -------------------------- Har du med deg skistøvler? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Jezik slika

Jedna njemačka poslovica kaže: Slika govori više od hiljadu riječi. To znači da se slike često mogu brže razumjeti od govora. Slike također mogu brže prenositi emocije. Stoga se u reklamama koristi jako puno slika. Slike funkcioniraju drugačije od jezika. Pokazuju nam više stvari paralelno i djeluju cjelovito. To znači da cijela slika ima određeni učinak. U jeziku je potrebno više riječi. Međutim, slike i jezik idu jedno s drugim. Da bi se opisala slika, potreban nam je jezik. S druge strane, mnogi su tekstovi razumljivi tek kroz slike. Povezanost slike i jezika istražuju lingvisti. Međutim, postavlja se pitanje da li slike predstavljaju jedan zaseban jezik. Kada se nešto snimi, možemo gledati slike. Međutim, poruka filma nije konkretna. Da bi slika funkcionirala kao jezik, mora biti konkretna. Što manje pokazuje, tim je poruka jasnija. Dobar primjer za to su piktogrami. Piktogrami su jednostavni i jednoznačni slikovni znakovi. Zamjenjuju verbalni jezik te kao takvi predstavljaju oblik vizuelne komunikacije. Na primjer, svi znaju kako izgleda piktogram za zabranu pušenja. Na njemu je prikazana prekrižena cigareta. Slike globalizacijom postaju sve važnije. Jezik slika se takođe mora naučiti. On nije razumljiv u cijelom svijetu iako mnogi tako misle. Pošto naša kultura utječe na razumijevanje slika. Ono što vidimo zavisi od mnogo različitih čimbenika. Dakle, neki ljudi ne vide cigaretu, već samo tamne linije.
Da li ste to znali?
Turski spada u porodicu oko 40 turkijskih jezika. Najveća srodnost turskog je s azerbejdžanskim jezikom. To je maternji ili drugi jezik za više od 80 miliona ljudi. Oni prvenstveno žive u Turskoj i na Balkanu. Iseljenici su donijeli turski i u Evropu, Ameriku i Australiju. I na turski su utjecali drugi jezici. U jezičkom fondu se prije svega nalaze riječi iz arapskog i francuskog. Puno različitih dijalekata je odlika turskog jezika. Istanbulski dijalekt se pri tome smatra osnovom današnjeg književnog jezika. Gramatika poznaje ukupno šest padeža. Karakteristika turskog je takođe aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatički oblici izražavaju sufiksima. Redoslijed tih nastavaka je tačno utvrđen, iako ih može biti mnogo. Ovaj princip razlikuje turski od indogermanskih jezika.