Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   no I butikken

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [femtito]

I butikken

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski norveški Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Sk-l-vi----ti- -uti-k-n? Skal vi gå til butikken? S-a- v- g- t-l b-t-k-e-? ------------------------ Skal vi gå til butikken? 0
Ja moram obaviti kupovinu. Je- m---j--- ---n -in-. Jeg må kjøpe noen ting. J-g m- k-ø-e n-e- t-n-. ----------------------- Jeg må kjøpe noen ting. 0
Hoću puno toga da kupim. Je--v-l--a-dle----. Jeg vil handle mye. J-g v-l h-n-l- m-e- ------------------- Jeg vil handle mye. 0
Gdje su uredski artikli? Hv---e-------r---i--e-e? Hvor er kontorartiklene? H-o- e- k-n-o-a-t-k-e-e- ------------------------ Hvor er kontorartiklene? 0
Trebam koverte i papir za pisma. J----r------k--vo-ut-e--og -re----ir. Jeg trenger konvolutter og brevpapir. J-g t-e-g-r k-n-o-u-t-r o- b-e-p-p-r- ------------------------------------- Jeg trenger konvolutter og brevpapir. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. J-g--r-n-e- -u-e---n----g -ar-e----te-. Jeg trenger kulepenner og fargestifter. J-g t-e-g-r k-l-p-n-e- o- f-r-e-t-f-e-. --------------------------------------- Jeg trenger kulepenner og fargestifter. 0
Gdje je namještaj? H-o--er---b-e-e? Hvor er møblene? H-o- e- m-b-e-e- ---------------- Hvor er møblene? 0
Trebam ormar i komodu. Jeg-t-en-er-e--sk-- -- e----m-ode. Jeg trenger et skap og en kommode. J-g t-e-g-r e- s-a- o- e- k-m-o-e- ---------------------------------- Jeg trenger et skap og en kommode. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. J----re---r e-----ivebo-- o- e----l-e. Jeg trenger et skrivebord og en hylle. J-g t-e-g-r e- s-r-v-b-r- o- e- h-l-e- -------------------------------------- Jeg trenger et skrivebord og en hylle. 0
Gdje su igračke? H-or e--le---øyet? Hvor er leketøyet? H-o- e- l-k-t-y-t- ------------------ Hvor er leketøyet? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Jeg-t---g-- -i--u-ke----e--bam--. Jeg trenger ei dukke og en bamse. J-g t-e-g-r e- d-k-e o- e- b-m-e- --------------------------------- Jeg trenger ei dukke og en bamse. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Je------ger en-f-tb-ll o--e- s--kks--l-. Jeg trenger en fotball og et sjakkspill. J-g t-e-g-r e- f-t-a-l o- e- s-a-k-p-l-. ---------------------------------------- Jeg trenger en fotball og et sjakkspill. 0
Gdje je alat? Hv-r--r v----ø-et? Hvor er verktøyet? H-o- e- v-r-t-y-t- ------------------ Hvor er verktøyet? 0
Trebam čekić i kliješta. J-g --e-ger-en--a-mer ----i-t---. Jeg trenger en hammer og ei tang. J-g t-e-g-r e- h-m-e- o- e- t-n-. --------------------------------- Jeg trenger en hammer og ei tang. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Jeg-tr----r et bo- o--e--s-r--r--ke-. Jeg trenger et bor og en skrutrekker. J-g t-e-g-r e- b-r o- e- s-r-t-e-k-r- ------------------------------------- Jeg trenger et bor og en skrutrekker. 0
Gdje je nakit? H-o---- s--k-en-? Hvor er smykkene? H-o- e- s-y-k-n-? ----------------- Hvor er smykkene? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. J-- -r-nger en ha----ede ---et a-mb-nd. Jeg trenger en halskjede og et armbånd. J-g t-e-g-r e- h-l-k-e-e o- e- a-m-å-d- --------------------------------------- Jeg trenger en halskjede og et armbånd. 0
Trebam prsten i naušnice. Je--t-----r en--in- o---redo-b-r. Jeg trenger en ring og øredobber. J-g t-e-g-r e- r-n- o- ø-e-o-b-r- --------------------------------- Jeg trenger en ring og øredobber. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!