Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   be Ва універмагу

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [пяцьдзесят два]

52 [pyats’dzesyat dva]

Ва універмагу

[Va unіvermagu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? М- по-дзем-у -р--у? Мы пойдзем у краму? М- п-й-з-м у к-а-у- ------------------- Мы пойдзем у краму? 0
My-p--dze- u------? My poydzem u kramu? M- p-y-z-m u k-a-u- ------------------- My poydzem u kramu?
Ja moram obaviti kupovinu. Я--а--нен /--а-і--а-з---і----а-упкі. Я павінен / павінна зрабіць пакупкі. Я п-в-н-н / п-в-н-а з-а-і-ь п-к-п-і- ------------------------------------ Я павінен / павінна зрабіць пакупкі. 0
Y- pavі-e--- pa---na-zr----s---ak--k-. Ya pavіnen / pavіnna zrabіts’ pakupkі. Y- p-v-n-n / p-v-n-a z-a-і-s- p-k-p-і- -------------------------------------- Ya pavіnen / pavіnna zrabіts’ pakupkі.
Hoću puno toga da kupim. Я --чу-зра--ць ш-ат-пак--ак. Я хачу зрабіць шмат пакупак. Я х-ч- з-а-і-ь ш-а- п-к-п-к- ---------------------------- Я хачу зрабіць шмат пакупак. 0
Y--kh-ch--zra--t---s---t--a-u-a-. Ya khachu zrabіts’ shmat pakupak. Y- k-a-h- z-a-і-s- s-m-t p-k-p-k- --------------------------------- Ya khachu zrabіts’ shmat pakupak.
Gdje su uredski artikli? Дз--знах-д-яцца-канцыля-скія та-ар-? Дзе знаходзяцца канцылярскія тавары? Д-е з-а-о-з-ц-а к-н-ы-я-с-і- т-в-р-? ------------------------------------ Дзе знаходзяцца канцылярскія тавары? 0
Dz--zn-khodzy--st-a--a-t-yl-ars-іya ta---y? Dze znakhodzyatstsa kantsylyarskіya tavary? D-e z-a-h-d-y-t-t-a k-n-s-l-a-s-і-a t-v-r-? ------------------------------------------- Dze znakhodzyatstsa kantsylyarskіya tavary?
Trebam koverte i papir za pisma. Мне па-----ы- к-н-е-т- - паштовая-п-пе-а. Мне патрэбныя канверты і паштовая папера. М-е п-т-э-н-я к-н-е-т- і п-ш-о-а- п-п-р-. ----------------------------------------- Мне патрэбныя канверты і паштовая папера. 0
Mn--pa----ny-a-ka---r-y і----h-ova-a -a-er-. Mne patrebnyya kanverty і pashtovaya papera. M-e p-t-e-n-y- k-n-e-t- і p-s-t-v-y- p-p-r-. -------------------------------------------- Mne patrebnyya kanverty і pashtovaya papera.
Trebam hemijske olovke i flomastere. Мне па--э-н-я----кі-- -ла-астэр-. Мне патрэбныя ручкі і фламастэры. М-е п-т-э-н-я р-ч-і і ф-а-а-т-р-. --------------------------------- Мне патрэбныя ручкі і фламастэры. 0
M-e --tr-b--y- ru---і і-fla-----r-. Mne patrebnyya ruchkі і flamastery. M-e p-t-e-n-y- r-c-k- і f-a-a-t-r-. ----------------------------------- Mne patrebnyya ruchkі і flamastery.
Gdje je namještaj? Дзе зна----і-ц- мэб--? Дзе знаходзіцца мэбля? Д-е з-а-о-з-ц-а м-б-я- ---------------------- Дзе знаходзіцца мэбля? 0
Dze -n-k-o---tst-a------a? Dze znakhodzіtstsa meblya? D-e z-a-h-d-і-s-s- m-b-y-? -------------------------- Dze znakhodzіtstsa meblya?
Trebam ormar i komodu. М-- -а--э--ы---а-а - ка-од. Мне патрэбныя шафа і камод. М-е п-т-э-н-я ш-ф- і к-м-д- --------------------------- Мне патрэбныя шафа і камод. 0
Mn----trebnyya s-a---і -amo-. Mne patrebnyya shafa і kamod. M-e p-t-e-n-y- s-a-a і k-m-d- ----------------------------- Mne patrebnyya shafa і kamod.
Trebam jedan pisaći sto i regal. Мн- -ат-эбныя п-----вы ст-- --па--ца. Мне патрэбныя пісьмовы стол і паліца. М-е п-т-э-н-я п-с-м-в- с-о- і п-л-ц-. ------------------------------------- Мне патрэбныя пісьмовы стол і паліца. 0
M---p----b--ya-pі---ovy--to--і---lі--a. Mne patrebnyya pіs’movy stol і palіtsa. M-e p-t-e-n-y- p-s-m-v- s-o- і p-l-t-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya pіs’movy stol і palіtsa.
Gdje su igračke? Д-----ахо-зяц---ца--і? Дзе знаходзяцца цацкі? Д-е з-а-о-з-ц-а ц-ц-і- ---------------------- Дзе знаходзяцца цацкі? 0
Dz- ----h---y--st-a-ts--skі? Dze znakhodzyatstsa tsatskі? D-e z-a-h-d-y-t-t-a t-a-s-і- ---------------------------- Dze znakhodzyatstsa tsatskі?
Trebam jednu lutku i medvjedića. М-е п-т---н----яль---- медзве--я-я. Мне патрэбныя лялька і медзведзяня. М-е п-т-э-н-я л-л-к- і м-д-в-д-я-я- ----------------------------------- Мне патрэбныя лялька і медзведзяня. 0
Mn- pat----yya--y-l--a-і --dz--dzy----. Mne patrebnyya lyal’ka і medzvedzyanya. M-e p-t-e-n-y- l-a-’-a і m-d-v-d-y-n-a- --------------------------------------- Mne patrebnyya lyal’ka і medzvedzyanya.
Trebam fudbalsku loptu i šah. М-- -ат---ныя -у-----ны---ч------м-т-. Мне патрэбныя футбольны мяч і шахматы. М-е п-т-э-н-я ф-т-о-ь-ы м-ч і ш-х-а-ы- -------------------------------------- Мне патрэбныя футбольны мяч і шахматы. 0
M-e p-t---ny---f--bo--n--m-a---- s-akhm--y. Mne patrebnyya futbol’ny myach і shakhmaty. M-e p-t-e-n-y- f-t-o-’-y m-a-h і s-a-h-a-y- ------------------------------------------- Mne patrebnyya futbol’ny myach і shakhmaty.
Gdje je alat? Д-е --а--дз-цца -н-т-умен-ы? Дзе знаходзяцца інструменты? Д-е з-а-о-з-ц-а і-с-р-м-н-ы- ---------------------------- Дзе знаходзяцца інструменты? 0
Dze -na----z-a-sts--і-----m-nty? Dze znakhodzyatstsa іnstrumenty? D-e z-a-h-d-y-t-t-a і-s-r-m-n-y- -------------------------------- Dze znakhodzyatstsa іnstrumenty?
Trebam čekić i kliješta. Мне-патр----- ---а--к і -бц-гі. Мне патрэбныя малаток і абцугі. М-е п-т-э-н-я м-л-т-к і а-ц-г-. ------------------------------- Мне патрэбныя малаток і абцугі. 0
M-e-patr--nyy- ----to--і -b-sug-. Mne patrebnyya malatok і abtsugі. M-e p-t-e-n-y- m-l-t-k і a-t-u-і- --------------------------------- Mne patrebnyya malatok і abtsugі.
Trebam bušilicu i odvijač. М---па--э--ы- д-ы-ь-і а-вёр---. Мне патрэбныя дрыль і адвёртка. М-е п-т-э-н-я д-ы-ь і а-в-р-к-. ------------------------------- Мне патрэбныя дрыль і адвёртка. 0
Mne--at-e---ya--r--’ і-a--ert--. Mne patrebnyya dryl’ і advertka. M-e p-t-e-n-y- d-y-’ і a-v-r-k-. -------------------------------- Mne patrebnyya dryl’ і advertka.
Gdje je nakit? Д-- ўпр---жв----? Дзе ўпрыгожванні? Д-е ў-р-г-ж-а-н-? ----------------- Дзе ўпрыгожванні? 0
D-- up-----h-a-nі? Dze uprygozhvannі? D-e u-r-g-z-v-n-і- ------------------ Dze uprygozhvannі?
Trebam ogrlicu i narukvicu. М-е---т--бны--л-н-уж---і----н-але-. Мне патрэбныя ланцужок і бранзалет. М-е п-т-э-н-я л-н-у-о- і б-а-з-л-т- ----------------------------------- Мне патрэбныя ланцужок і бранзалет. 0
M---patr-bn-y- l---su-h-- і -ran-a-e-. Mne patrebnyya lantsuzhok і branzalet. M-e p-t-e-n-y- l-n-s-z-o- і b-a-z-l-t- -------------------------------------- Mne patrebnyya lantsuzhok і branzalet.
Trebam prsten i naušnice. М-- -а-рэ-н-- к---ца --зав---іцы. Мне патрэбныя кольца і завушніцы. М-е п-т-э-н-я к-л-ц- і з-в-ш-і-ы- --------------------------------- Мне патрэбныя кольца і завушніцы. 0
Mne-p-tr-bn-----ol’-sa------us---t-y. Mne patrebnyya kol’tsa і zavushnіtsy. M-e p-t-e-n-y- k-l-t-a і z-v-s-n-t-y- ------------------------------------- Mne patrebnyya kol’tsa і zavushnіtsy.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!