Мен---уд--са--ық ---ау-м керек.
Мен сауда-саттық жасауым керек.
М-н с-у-а-с-т-ы- ж-с-у-м к-р-к-
-------------------------------
Мен сауда-саттық жасауым керек. 0 M-n ------sattı- --sa-ım k-r-k.Men sawda-sattıq jasawım kerek.M-n s-w-a-s-t-ı- j-s-w-m k-r-k--------------------------------Men sawda-sattıq jasawım kerek.
М-н-- көп-----ал--м-кел-ді.
Менің көп зат алғым келеді.
М-н-ң к-п з-т а-ғ-м к-л-д-.
---------------------------
Менің көп зат алғым келеді. 0 Meni- kö--za- alğ-m--ele-i.Meniñ köp zat alğım keledi.M-n-ñ k-p z-t a-ğ-m k-l-d-.---------------------------Meniñ köp zat alğım keledi.
Ма--н х-т --за-----а--з бен-хатқ---а керек.
Маған хат жазатын қағаз бен хатқалта керек.
М-ғ-н х-т ж-з-т-н қ-ғ-з б-н х-т-а-т- к-р-к-
-------------------------------------------
Маған хат жазатын қағаз бен хатқалта керек. 0 M-----xat -azat---q--az-ben ----a--a k---k.Mağan xat jazatın qağaz ben xatqalta kerek.M-ğ-n x-t j-z-t-n q-ğ-z b-n x-t-a-t- k-r-k--------------------------------------------Mağan xat jazatın qağaz ben xatqalta kerek.
Маға- ------с--л---ен-сөре -е---.
Маған жазу үстелі мен сөре керек.
М-ғ-н ж-з- ү-т-л- м-н с-р- к-р-к-
---------------------------------
Маған жазу үстелі мен сөре керек. 0 M-ğa--j--w----el--m-n -----k--ek.Mağan jazw üsteli men söre kerek.M-ğ-n j-z- ü-t-l- m-n s-r- k-r-k----------------------------------Mağan jazw üsteli men söre kerek.
М-ғ-- -ут--л---б- мен -а---т ---е-.
Маған футбол добы мен шахмат керек.
М-ғ-н ф-т-о- д-б- м-н ш-х-а- к-р-к-
-----------------------------------
Маған футбол добы мен шахмат керек. 0 M--an--wtb-l dob----n------t---r--.Mağan fwtbol dobı men şaxmat kerek.M-ğ-n f-t-o- d-b- m-n ş-x-a- k-r-k------------------------------------Mağan fwtbol dobı men şaxmat kerek.
Құра---айм-н-а----- ж-рде?
Құрал-саймандар қай жерде?
Қ-р-л-с-й-а-д-р қ-й ж-р-е-
--------------------------
Құрал-саймандар қай жерде? 0 Qural---y----a--q-y-j--d-?Qural-saymandar qay jerde?Q-r-l-s-y-a-d-r q-y j-r-e---------------------------Qural-saymandar qay jerde?
Ма--- -а------н -іс---ік-к---к.
Маған балға мен тістеуік керек.
М-ғ-н б-л-а м-н т-с-е-і- к-р-к-
-------------------------------
Маған балға мен тістеуік керек. 0 Mağa--b---a-me- t-s-e-i- ---e-.Mağan balğa men tistewik kerek.M-ğ-n b-l-a m-n t-s-e-i- k-r-k--------------------------------Mağan balğa men tistewik kerek.
Маған бұ--ы мен бұ--у-- ке--к.
Маған бұрғы мен бұрауыш керек.
М-ғ-н б-р-ы м-н б-р-у-ш к-р-к-
------------------------------
Маған бұрғы мен бұрауыш керек. 0 Ma-a---u-ğı---n-----w-ş----ek.Mağan burğı men burawış kerek.M-ğ-n b-r-ı m-n b-r-w-ş k-r-k-------------------------------Mağan burğı men burawış kerek.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga.
To područje kontrolira jezičke procese.
Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika.
Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona.
Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!