Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   em Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [eighty-one]

Past tense 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski engleski (US) Igra Više
pisati to -r-te to write t- w-i-e -------- to write 0
On je napisao pismo. H- -r--e - l---er. He wrote a letter. H- w-o-e a l-t-e-. ------------------ He wrote a letter. 0
A ona je napisala razglednicu. And --e --o-e a-ca--. And she wrote a card. A-d s-e w-o-e a c-r-. --------------------- And she wrote a card. 0
čitati to read to read t- r-a- ------- to read 0
On je čitao ilustrovani časopis. H- r-a--a---gazine. He read a magazine. H- r-a- a m-g-z-n-. ------------------- He read a magazine. 0
A ona je čitala knjigu. A-d--h--re---a-b-ok. And she read a book. A-d s-e r-a- a b-o-. -------------------- And she read a book. 0
uzeti t----ke to take t- t-k- ------- to take 0
On je uzeo cigaretu. H- ---- a--ig-re--e. He took a cigarette. H- t-o- a c-g-r-t-e- -------------------- He took a cigarette. 0
Ona je uzela komad čokolade. She to---- ----e--f-c--col---. She took a piece of chocolate. S-e t-o- a p-e-e o- c-o-o-a-e- ------------------------------ She took a piece of chocolate. 0
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. He-wa--di--oy-l, bu----e w-- ----l. He was disloyal, but she was loyal. H- w-s d-s-o-a-, b-t s-e w-s l-y-l- ----------------------------------- He was disloyal, but she was loyal. 0
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. He --- ---y--b-- sh- -as -ard-wo--ing. He was lazy, but she was hard-working. H- w-s l-z-, b-t s-e w-s h-r---o-k-n-. -------------------------------------- He was lazy, but she was hard-working. 0
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. He-w---poo-,-but s-e --s-rich. He was poor, but she was rich. H- w-s p-o-, b-t s-e w-s r-c-. ------------------------------ He was poor, but she was rich. 0
On nije imao novca, već dugove. He ha-----m-n--- -nl---ebts. He had no money, only debts. H- h-d n- m-n-y- o-l- d-b-s- ---------------------------- He had no money, only debts. 0
On nije imao sreće, već peh. He-had -o -uck, -nly-ba--lu-k. He had no luck, only bad luck. H- h-d n- l-c-, o-l- b-d l-c-. ------------------------------ He had no luck, only bad luck. 0
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. He-ha- -o -u---ss- -nly ---lu-e. He had no success, only failure. H- h-d n- s-c-e-s- o-l- f-i-u-e- -------------------------------- He had no success, only failure. 0
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. He w-s not -----fie---bu- --ss---sf---. He was not satisfied, but dissatisfied. H- w-s n-t s-t-s-i-d- b-t d-s-a-i-f-e-. --------------------------------------- He was not satisfied, but dissatisfied. 0
On nije bio sretan, već nesretan. H- -a- n-----p--, -u- sad. He was not happy, but sad. H- w-s n-t h-p-y- b-t s-d- -------------------------- He was not happy, but sad. 0
On nije bio simpatičan, već antipatičan. He--as no- --i-n-l-- -ut -n-r-e----. He was not friendly, but unfriendly. H- w-s n-t f-i-n-l-, b-t u-f-i-n-l-. ------------------------------------ He was not friendly, but unfriendly. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...