Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   ti ሕሉፍ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያንሓደን]

81 [semaniyaniḥadeni]

ሕሉፍ 1

[ḥilufi 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tigrinja Igra Više
pisati ም-ሓፍ ምጽሓፍ ም-ሓ- ---- ምጽሓፍ 0
m----iḥa-i mits’ih-afi m-t-’-h-a-i ----------- mits’iḥafi
On je napisao pismo. ንሱ ---ደ--በ -----ኣ-። ንሱ ሓደ ደብዳበ ይጽሕፍ ኣሎ። ን- ሓ- ደ-ዳ- ይ-ሕ- ኣ-። ------------------- ንሱ ሓደ ደብዳበ ይጽሕፍ ኣሎ። 0
n--u ḥ--e d-bid-be ---s’iḥ-----lo። nisu h-ade debidabe yits’ih-ifi alo። n-s- h-a-e d-b-d-b- y-t-’-h-i-i a-o- ------------------------------------ nisu ḥade debidabe yits’iḥifi alo።
A ona je napisala razglednicu. ን--ውን-ሓደ -ርታ-ትጽሕፍ--ላ። ንሳ‘ውን ሓደ ካርታ ትጽሕፍ ኣላ። ን-‘-ን ሓ- ካ-ታ ት-ሕ- ኣ-። --------------------- ንሳ‘ውን ሓደ ካርታ ትጽሕፍ ኣላ። 0
n--a--i-i ---de -a---- t-ts-i----i a-a። nisa‘wini h-ade karita tits’ih-ifi ala። n-s-‘-i-i h-a-e k-r-t- t-t-’-h-i-i a-a- --------------------------------------- nisa‘wini ḥade karita tits’iḥifi ala።
čitati ኣ-በበ ኣንበበ ኣ-በ- ---- ኣንበበ 0
an-bebe anibebe a-i-e-e ------- anibebe
On je čitao ilustrovani časopis. ን--ሓደ -ሉ---ይ---ጽ------ብ----። ንሱ ሓደ ኢሉስትረይት(መጽሔት) የንብብ ኔሩ። ን- ሓ- ኢ-ስ-ረ-ት-መ-ሔ-) የ-ብ- ኔ-። ---------------------------- ንሱ ሓደ ኢሉስትረይት(መጽሔት) የንብብ ኔሩ። 0
n-su-ḥ-de---u----r-yit--m-ts’i-̣--i- y----i-i n---። nisu h-ade īlusitireyiti(mets’ih-ēti) yenibibi nēru። n-s- h-a-e ī-u-i-i-e-i-i-m-t-’-h-ē-i- y-n-b-b- n-r-። ---------------------------------------------------- nisu ḥade īlusitireyiti(mets’iḥēti) yenibibi nēru።
A ona je čitala knjigu. ንሳ -- -- መጽሓፍ---ብብ-ኔ-። ንሳ ከኣ ሓደ መጽሓፍ ተንብብ ኔራ። ን- ከ- ሓ- መ-ሓ- ተ-ብ- ኔ-። ---------------------- ንሳ ከኣ ሓደ መጽሓፍ ተንብብ ኔራ። 0
n--a---’--ḥ-d--m--s’ih-a---t--ibib- --ra። nisa ke’a h-ade mets’ih-afi tenibibi nēra። n-s- k-’- h-a-e m-t-’-h-a-i t-n-b-b- n-r-። ------------------------------------------ nisa ke’a ḥade mets’iḥafi tenibibi nēra።
uzeti ወሰደ ወሰደ ወ-ደ --- ወሰደ 0
we-ede wesede w-s-d- ------ wesede
On je uzeo cigaretu. ን--ሓደ -ጋ--ወሲዱ። ንሱ ሓደ ሽጋራ ወሲዱ። ን- ሓ- ሽ-ራ ወ-ዱ- -------------- ንሱ ሓደ ሽጋራ ወሲዱ። 0
n-s- ḥ-----hig--- ------። nisu h-ade shigara wesīdu። n-s- h-a-e s-i-a-a w-s-d-። -------------------------- nisu ḥade shigara wesīdu።
Ona je uzela komad čokolade. ንሳ--ደ ቍራ--ቾ-ላ---ሲዳ። ንሳ ሓደ ቍራጽ ቾኮላታ ወሲዳ። ን- ሓ- ቍ-ጽ ቾ-ላ- ወ-ዳ- ------------------- ንሳ ሓደ ቍራጽ ቾኮላታ ወሲዳ። 0
ni-a---a---k-w---ts----h--o-a-a -e-īd-። nisa h-ade k’wirats’i chokolata wesīda። n-s- h-a-e k-w-r-t-’- c-o-o-a-a w-s-d-። --------------------------------------- nisa ḥade k’wirats’i chokolata wesīda።
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. ንሱ -ሙ-------ን-፣ ---ግ--እ--ቲ -ራ። ንሱ እሙን ኣይነበረን ፣ ንሳ ግን እምንቲ ኔራ። ን- እ-ን ኣ-ነ-ረ- ፣ ን- ግ- እ-ን- ኔ-። ------------------------------ ንሱ እሙን ኣይነበረን ፣ ንሳ ግን እምንቲ ኔራ። 0
n--- i--n- ------ere-i ፣ --s- g-n- --init- -ēr-። nisu imuni ayinebereni ፣ nisa gini iminitī nēra። n-s- i-u-i a-i-e-e-e-i ፣ n-s- g-n- i-i-i-ī n-r-። ------------------------------------------------ nisu imuni ayinebereni ፣ nisa gini iminitī nēra።
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. ን--ህኩይ-ኔ-- ን---ን-ትግ-ቲ ኔ-። ንሱ ህኩይ ኔሩ፣ ንሳ ግን ትግህቲ ኔራ። ን- ህ-ይ ኔ-፣ ን- ግ- ት-ህ- ኔ-። ------------------------- ንሱ ህኩይ ኔሩ፣ ንሳ ግን ትግህቲ ኔራ። 0
n-----i-uyi-n--u- n-s--gi-i-t-gihitī--ēra። nisu hikuyi nēru፣ nisa gini tigihitī nēra። n-s- h-k-y- n-r-፣ n-s- g-n- t-g-h-t- n-r-። ------------------------------------------ nisu hikuyi nēru፣ nisa gini tigihitī nēra።
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. ንሱ ድ- ኔ-፣--- ---ሃብ-ም ኢ- ኔ-፣ ንሱ ድኻ ኔሩ፣ ንሳ ግን ሃብታም ኢያ ኔራ፣ ን- ድ- ኔ-፣ ን- ግ- ሃ-ታ- ኢ- ኔ-፣ --------------------------- ንሱ ድኻ ኔሩ፣ ንሳ ግን ሃብታም ኢያ ኔራ፣ 0
nisu di-----ē-u፣-n--a-gi-- --b---m- -------a፣ nisu dih-a nēru፣ nisa gini habitami īya nēra፣ n-s- d-h-a n-r-፣ n-s- g-n- h-b-t-m- ī-a n-r-፣ --------------------------------------------- nisu diẖa nēru፣ nisa gini habitami īya nēra፣
On nije imao novca, već dugove. ን------ ኣይነበሮን፣--ዳታት--በ---ሩዎ። ንሱ ገንዘብ ኣይነበሮን፣ ዕዳታት‘ምበር ኔሩዎ። ን- ገ-ዘ- ኣ-ነ-ሮ-፣ ዕ-ታ-‘-በ- ኔ-ዎ- ----------------------------- ንሱ ገንዘብ ኣይነበሮን፣ ዕዳታት‘ምበር ኔሩዎ። 0
n-su--e-izebi a-i-e-e--ni፣-‘-da-a--‘m---ri-nēru--። nisu genizebi ayineberoni፣ ‘idatati‘miberi nēruwo። n-s- g-n-z-b- a-i-e-e-o-i- ‘-d-t-t-‘-i-e-i n-r-w-። -------------------------------------------------- nisu genizebi ayineberoni፣ ‘idatati‘miberi nēruwo።
On nije imao sreće, već peh. ሕማቕ -ድ--------- -ድል--ይነበሮን-። ሕማቕ ዕድል‘ምበር ጽቡቅ ዕድል ኣይነበሮን ። ሕ-ቕ ዕ-ል-ም-ር ጽ-ቅ ዕ-ል ኣ-ነ-ሮ- ። ---------------------------- ሕማቕ ዕድል‘ምበር ጽቡቅ ዕድል ኣይነበሮን ። 0
h----ḵ-i-‘i-i-i‘m-be-i--s-ibu-----id--i a--n--ero-- ። h-imak-’i ‘idili‘miberi ts’ibuk’i ‘idili ayineberoni ። h-i-a-̱-i ‘-d-l-‘-i-e-i t-’-b-k-i ‘-d-l- a-i-e-e-o-i ። ------------------------------------------------------ ḥimaḵ’i ‘idili‘miberi ts’ibuk’i ‘idili ayineberoni ።
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. ው-----በር-----ኣ--በሮን-። ውድቐት‘ምበር ዓወት ኣይነበሮን ። ው-ቐ-‘-በ- ዓ-ት ኣ-ነ-ሮ- ። --------------------- ውድቐት‘ምበር ዓወት ኣይነበሮን ። 0
w-d-k-’-ti‘---e-i--a---- -yi-e-e-on- ። widik-’eti‘miberi ‘aweti ayineberoni ። w-d-k-’-t-‘-i-e-i ‘-w-t- a-i-e-e-o-i ። -------------------------------------- widiḵ’eti‘miberi ‘aweti ayineberoni ።
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. ዘይ--ት‘--ር--ሱ- -ይነበረን። ዘይድሱት‘ምበር ድሱት ኣይነበረን። ዘ-ድ-ት-ም-ር ድ-ት ኣ-ነ-ረ-። --------------------- ዘይድሱት‘ምበር ድሱት ኣይነበረን። 0
z--id-su-i‘m-ber----sut- a-i----r---። zeyidisuti‘miberi disuti ayinebereni። z-y-d-s-t-‘-i-e-i d-s-t- a-i-e-e-e-i- ------------------------------------- zeyidisuti‘miberi disuti ayinebereni።
On nije bio sretan, već nesretan. ዘ-ሕጉ- -ም-ር-ሕጉ- --ነበ-ን-። ዘይሕጉስ ‘ምበር ሕጉስ ኣይነበረን ። ዘ-ሕ-ስ ‘-በ- ሕ-ስ ኣ-ነ-ረ- ። ----------------------- ዘይሕጉስ ‘ምበር ሕጉስ ኣይነበረን ። 0
z---h--g-s--‘-ib-ri---i--si a---e--r----። zeyih-igusi ‘miberi h-igusi ayinebereni ። z-y-h-i-u-i ‘-i-e-i h-i-u-i a-i-e-e-e-i ። ----------------------------------------- zeyiḥigusi ‘miberi ḥigusi ayinebereni ።
On nije bio simpatičan, već antipatičan. ጨ-ን‘--ር -ህሩ- ኣ-ነ--ን ። ጨካን‘ምበር ርህሩህ ኣይነበረን ። ጨ-ን-ም-ር ር-ሩ- ኣ-ነ-ረ- ። --------------------- ጨካን‘ምበር ርህሩህ ኣይነበረን ። 0
c-’eka-i-m-be----ih-ru-i -y--eber-ni ። ch’ekani‘miberi rihiruhi ayinebereni ። c-’-k-n-‘-i-e-i r-h-r-h- a-i-e-e-e-i ። -------------------------------------- ch’ekani‘miberi rihiruhi ayinebereni ።

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...