Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   sr Прошлост 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осамдесет и један]

81 [osamdeset i jedan]

Прошлост 1

[Prošlost 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
pisati п-са-и писати п-с-т- ------ писати 0
p-s-ti pisati p-s-t- ------ pisati
On je napisao pismo. Он-ј--напи-а--писм-. Он је написао писмо. О- ј- н-п-с-о п-с-о- -------------------- Он је написао писмо. 0
On -e n-pis-o -ism-. On je napisao pismo. O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
A ona je napisala razglednicu. А---- -- напи-а----а-г-ед----. А она је написала разгледницу. А о-а ј- н-п-с-л- р-з-л-д-и-у- ------------------------------ А она је написала разгледницу. 0
A------------s--- ra--led-i--. A ona je napisala razglednicu. A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
čitati ч-та-и читати ч-т-т- ------ читати 0
či--ti čitati č-t-t- ------ čitati
On je čitao ilustrovani časopis. Он-је----а- и---т-о--ни ч-соп-с. Он је читао илустровани часопис. О- ј- ч-т-о и-у-т-о-а-и ч-с-п-с- -------------------------------- Он је читао илустровани часопис. 0
On je či-ao-i---tro--n--ča---is. On je čitao ilustrovani časopis. O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
A ona je čitala knjigu. А о-- ј-----а-а-к-иг-. А она је читала књигу. А о-а ј- ч-т-л- к-и-у- ---------------------- А она је читала књигу. 0
A -----e --------n----. A ona je čitala knjigu. A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu.
uzeti у-ети узети у-е-и ----- узети 0
u---i uzeti u-e-i ----- uzeti
On je uzeo cigaretu. О- је-у--о-ц-га----. Он је узео цигарету. О- ј- у-е- ц-г-р-т-. -------------------- Он је узео цигарету. 0
O- j------ c--ar-t-. On je uzeo cigaretu. O- j- u-e- c-g-r-t-. -------------------- On je uzeo cigaretu.
Ona je uzela komad čokolade. Он- је-у-ел- -ом-д ч-коладе. Она је узела комад чоколаде. О-а ј- у-е-а к-м-д ч-к-л-д-. ---------------------------- Она је узела комад чоколаде. 0
O-a-je uze---k--a- ----lade. Ona je uzela komad čokolade. O-a j- u-e-a k-m-d č-k-l-d-. ---------------------------- Ona je uzela komad čokolade.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. О- ј- би--не---а---ал- је-он- би-- вер-а. Он је био неверан, али је она била верна. О- ј- б-о н-в-р-н- а-и ј- о-а б-л- в-р-а- ----------------------------------------- Он је био неверан, али је она била верна. 0
On-je b-----ve-a-, -li--e -na --la ve-n-. On je bio neveran, ali je ona bila verna. O- j- b-o n-v-r-n- a-i j- o-a b-l- v-r-a- ----------------------------------------- On je bio neveran, ali je ona bila verna.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Он -- б-- -ењ- --и-је о---била вр--н-. Он је био лењ, али је она била вредна. О- ј- б-о л-њ- а-и ј- о-а б-л- в-е-н-. -------------------------------------- Он је био лењ, али је она била вредна. 0
O- -- bi- l---- a-i j- -n- -ila-----na. On je bio lenj, ali je ona bila vredna. O- j- b-o l-n-, a-i j- o-a b-l- v-e-n-. --------------------------------------- On je bio lenj, ali je ona bila vredna.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Он-је-б---с--о-а---- али је---а-бил- бог-т-. Он је био сиромашан, али је она била богата. О- ј- б-о с-р-м-ш-н- а-и ј- о-а б-л- б-г-т-. -------------------------------------------- Он је био сиромашан, али је она била богата. 0
On-j- bio --ro-a---,--li--e o-- bi---b--a-a. On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. O- j- b-o s-r-m-š-n- a-i j- o-a b-l- b-g-t-. -------------------------------------------- On je bio siromašan, ali je ona bila bogata.
On nije imao novca, već dugove. О----------о---вца- в---ду-ов-. Он није имао новца, већ дуговe. О- н-ј- и-а- н-в-а- в-ћ д-г-в-. ------------------------------- Он није имао новца, већ дуговe. 0
On nij--i-a- -ov------ć--ugo-e. On nije imao novca, vec- dugove. O- n-j- i-a- n-v-a- v-c- d-g-v-. -------------------------------- On nije imao novca, već dugove.
On nije imao sreće, već peh. О---и-е и-ао с-ећ-- в-- п-х. Он није имао среће, већ пех. О- н-ј- и-а- с-е-е- в-ћ п-х- ---------------------------- Он није имао среће, већ пех. 0
On-n--e im-----e---- --c---e-. On nije imao srec-e, vec- peh. O- n-j- i-a- s-e-́-, v-c- p-h- ------------------------------ On nije imao sreće, već peh.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Он --ј--имао-усп-х- в-ћ -еуспех. Он није имао успех, већ неуспех. О- н-ј- и-а- у-п-х- в-ћ н-у-п-х- -------------------------------- Он није имао успех, већ неуспех. 0
O---ije -ma- u---h,--e-- -eus---. On nije imao uspeh, vec- neuspeh. O- n-j- i-a- u-p-h- v-c- n-u-p-h- --------------------------------- On nije imao uspeh, već neuspeh.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. О-----е-б----а--в--ан---ећ не---овоља-. Он није био задовољан, већ незадовољан. О- н-ј- б-о з-д-в-љ-н- в-ћ н-з-д-в-љ-н- --------------------------------------- Он није био задовољан, већ незадовољан. 0
On nij--b-o-zad-------,--e---n---dovol--n. On nije bio zadovoljan, vec- nezadovoljan. O- n-j- b-o z-d-v-l-a-, v-c- n-z-d-v-l-a-. ------------------------------------------ On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan.
On nije bio sretan, već nesretan. О- -и-е б-- ----ан,---- -е------. Он није био срећан, већ несрећан. О- н-ј- б-о с-е-а-, в-ћ н-с-е-а-. --------------------------------- Он није био срећан, већ несрећан. 0
On -i-- --o sreća-,--ec----sr---a-. On nije bio srec-an, vec- nesrec-an. O- n-j- b-o s-e-́-n- v-c- n-s-e-́-n- ------------------------------------ On nije bio srećan, već nesrećan.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Он-ниј--би- с-мп--и-а-- ве--ан----тича-. Он није био симпатичан, већ антипатичан. О- н-ј- б-о с-м-а-и-а-, в-ћ а-т-п-т-ч-н- ---------------------------------------- Он није био симпатичан, већ антипатичан. 0
O- n-je bi- s-mpa--ča-, -e----n-i-ati--n. On nije bio simpatičan, vec- antipatičan. O- n-j- b-o s-m-a-i-a-, v-c- a-t-p-t-č-n- ----------------------------------------- On nije bio simpatičan, već antipatičan.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...