Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   kk Past tense 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [сексен бір]

81 [seksen bir]

Past tense 1

[Ötken şaq 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
pisati жазу жазу ж-з- ---- жазу 0
j--w jazw j-z- ---- jazw
On je napisao pismo. Ол---т--а---. Ол хат жазды. О- х-т ж-з-ы- ------------- Ол хат жазды. 0
O- --- jaz-ı. Ol xat jazdı. O- x-t j-z-ı- ------------- Ol xat jazdı.
A ona je napisala razglednicu. А---л ------а- ж-зды. Ал ол ашық хат жазды. А- о- а-ы- х-т ж-з-ы- --------------------- Ал ол ашық хат жазды. 0
A- ----şı- --t--azd-. Al ol aşıq xat jazdı. A- o- a-ı- x-t j-z-ı- --------------------- Al ol aşıq xat jazdı.
čitati оқу оқу о-у --- оқу 0
o-w oqw o-w --- oqw
On je čitao ilustrovani časopis. Ол -у----і жу--ал -қы--. Ол суретті журнал оқыды. О- с-р-т-і ж-р-а- о-ы-ы- ------------------------ Ол суретті журнал оқыды. 0
O- -wr-t-- --rnal-oqıd-. Ol swretti jwrnal oqıdı. O- s-r-t-i j-r-a- o-ı-ı- ------------------------ Ol swretti jwrnal oqıdı.
A ona je čitala knjigu. А--ол--іт-п-о-ыды. Ал ол кітап оқыды. А- о- к-т-п о-ы-ы- ------------------ Ал ол кітап оқыды. 0
A---- ---ap---ıd-. Al ol kitap oqıdı. A- o- k-t-p o-ı-ı- ------------------ Al ol kitap oqıdı.
uzeti алу алу а-у --- алу 0
alw alw a-w --- alw
On je uzeo cigaretu. Ол бі- --м-к- ---ы. Ол бір темекі алды. О- б-р т-м-к- а-д-. ------------------- Ол бір темекі алды. 0
O--bir te---i-a-dı. Ol bir temeki aldı. O- b-r t-m-k- a-d-. ------------------- Ol bir temeki aldı.
Ona je uzela komad čokolade. Ол-б-р -о-ол-д-ал--. Ол бір шоколад алды. О- б-р ш-к-л-д а-д-. -------------------- Ол бір шоколад алды. 0
Ol---r -o-ol-d --d-. Ol bir şokolad aldı. O- b-r ş-k-l-d a-d-. -------------------- Ol bir şokolad aldı.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Жі--т -д-л бол-а-ы,----қы- а--- -о-д-. Жігіт адал болмады, ал қыз адал болды. Ж-г-т а-а- б-л-а-ы- а- қ-з а-а- б-л-ы- -------------------------------------- Жігіт адал болмады, ал қыз адал болды. 0
Ji--t-ada---ol-adı,--l qı- ad-l----dı. Jigit adal bolmadı, al qız adal boldı. J-g-t a-a- b-l-a-ı- a- q-z a-a- b-l-ı- -------------------------------------- Jigit adal bolmadı, al qız adal boldı.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Ж-----жалқа- -о---- -л --з пыс-қ --л--. Жігіт жалқау болды, ал қыз пысық болды. Ж-г-т ж-л-а- б-л-ы- а- қ-з п-с-қ б-л-ы- --------------------------------------- Жігіт жалқау болды, ал қыз пысық болды. 0
Ji-i- jalq-- b--dı, -- q-z-pı-ıq----d-. Jigit jalqaw boldı, al qız pısıq boldı. J-g-t j-l-a- b-l-ı- a- q-z p-s-q b-l-ı- --------------------------------------- Jigit jalqaw boldı, al qız pısıq boldı.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Жі--т--ед---бол-ы, қы---ай бо---. Жігіт кедей болды, қыз бай болды. Ж-г-т к-д-й б-л-ы- қ-з б-й б-л-ы- --------------------------------- Жігіт кедей болды, қыз бай болды. 0
Jig-t kedey-bo-dı---ız --y--ol-ı. Jigit kedey boldı, qız bay boldı. J-g-t k-d-y b-l-ı- q-z b-y b-l-ı- --------------------------------- Jigit kedey boldı, qız bay boldı.
On nije imao novca, već dugove. Оның ақ---ы---е-- қар-з------о---ы. Оның ақшасы емес, қарыздары болады. О-ы- а-ш-с- е-е-, қ-р-з-а-ы б-л-д-. ----------------------------------- Оның ақшасы емес, қарыздары болады. 0
O-ı- a---sı-e-e-, --r---a-ı--ola-ı. Onıñ aqşası emes, qarızdarı boladı. O-ı- a-ş-s- e-e-, q-r-z-a-ı b-l-d-. ----------------------------------- Onıñ aqşası emes, qarızdarı boladı.
On nije imao sreće, već peh. О----бағ----л-а-ы- ол --т--з-ікке ұ--ра--. Оның бағы болмады, ол сәтсіздікке ұшырады. О-ы- б-ғ- б-л-а-ы- о- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------ Оның бағы болмады, ол сәтсіздікке ұшырады. 0
O--ñ -a-- bol-adı,--- --ts-z-i-----şı-a-ı. Onıñ bağı bolmadı, ol sätsizdikke uşıradı. O-ı- b-ğ- b-l-a-ı- o- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------ Onıñ bağı bolmadı, ol sätsizdikke uşıradı.
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Ол-жет-с-і-ке жет-е--, ---с---і--е-ұш-р-ды. Ол жетістікке жетпеді, сәтсіздікке ұшырады. О- ж-т-с-і-к- ж-т-е-і- с-т-і-д-к-е ұ-ы-а-ы- ------------------------------------------- Ол жетістікке жетпеді, сәтсіздікке ұшырады. 0
O- jeti-t--ke---t-e-i, ---------k--u-ı-ad-. Ol jetistikke jetpedi, sätsizdikke uşıradı. O- j-t-s-i-k- j-t-e-i- s-t-i-d-k-e u-ı-a-ı- ------------------------------------------- Ol jetistikke jetpedi, sätsizdikke uşıradı.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. О- риза ---с- н-ра---бо-д-. Ол риза емес, наразы болды. О- р-з- е-е-, н-р-з- б-л-ы- --------------------------- Ол риза емес, наразы болды. 0
O----za -mes--n----ı -o--ı. Ol rïza emes, narazı boldı. O- r-z- e-e-, n-r-z- b-l-ı- --------------------------- Ol rïza emes, narazı boldı.
On nije bio sretan, već nesretan. О---а--тты-еме-, бақытсыз ед-. Ол бақытты емес, бақытсыз еді. О- б-қ-т-ы е-е-, б-қ-т-ы- е-і- ------------------------------ Ол бақытты емес, бақытсыз еді. 0
Ol --q---- e---- --q--s----d-. Ol baqıttı emes, baqıtsız edi. O- b-q-t-ı e-e-, b-q-t-ı- e-i- ------------------------------ Ol baqıttı emes, baqıtsız edi.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Ол -ө---т--е--с---өр-к--з е-і. Ол көрікті емес, көріксіз еді. О- к-р-к-і е-е-, к-р-к-і- е-і- ------------------------------ Ол көрікті емес, көріксіз еді. 0
Ol--ö-i-----me-, k--i---z-edi. Ol körikti emes, köriksiz edi. O- k-r-k-i e-e-, k-r-k-i- e-i- ------------------------------ Ol körikti emes, köriksiz edi.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...