Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   te వారం లోని రోజులు

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [తొమ్మిది]

9 [Tom\'midi]

వారం లోని రోజులు

[Vāraṁ lōni rōjulu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski telugu igra Više
Ponedjeljak స---ారం స-మవ-ర- స-మ-ా-ం ------- సోమవారం 0
Sōmav---ṁ Sōmavāraṁ S-m-v-r-ṁ --------- Sōmavāraṁ
Utorak మంగ-వ--ం మ-గళవ-ర- మ-గ-వ-ర- -------- మంగళవారం 0
Ma---------ṁ Maṅgaḷavāraṁ M-ṅ-a-a-ā-a- ------------ Maṅgaḷavāraṁ
Srijeda బుధవారం బ-ధవ-ర- బ-ధ-ా-ం ------- బుధవారం 0
Bud-----aṁ Budhavāraṁ B-d-a-ā-a- ---------- Budhavāraṁ
Četvrtak గు-----ం గ-ర-వ-ర- గ-ర-వ-ర- -------- గురువారం 0
G---v---ṁ Guruvāraṁ G-r-v-r-ṁ --------- Guruvāraṁ
Petak శు-్-వ-రం శ-క-రవ-ర- శ-క-ర-ా-ం --------- శుక్రవారం 0
Ś-kra-ār-ṁ Śukravāraṁ Ś-k-a-ā-a- ---------- Śukravāraṁ
Subota శన-వ-రం శన-వ-ర- శ-ి-ా-ం ------- శనివారం 0
Ś-n--ā--ṁ Śanivāraṁ Ś-n-v-r-ṁ --------- Śanivāraṁ
Nedjelja ఆది--రం ఆద-వ-ర- ఆ-ి-ా-ం ------- ఆదివారం 0
Ā-i-ā--ṁ Ādivāraṁ Ā-i-ā-a- -------- Ādivāraṁ
Tjedan వారం వ-ర- వ-ర- ---- వారం 0
V--aṁ Vāraṁ V-r-ṁ ----- Vāraṁ
od ponedjeljka do nedjelje సోమవ-ర- న-ం-ి-ఆ-ివారం---కు స-మవ-ర- న--డ- ఆద-వ-ర- వరక- స-మ-ా-ం న-ం-ి ఆ-ి-ా-ం వ-క- -------------------------- సోమవారం నుండి ఆదివారం వరకు 0
S--avā-aṁ---ṇḍ--ā--vā--- -ar--u Sōmavāraṁ nuṇḍi ādivāraṁ varaku S-m-v-r-ṁ n-ṇ-i ā-i-ā-a- v-r-k- ------------------------------- Sōmavāraṁ nuṇḍi ādivāraṁ varaku
Prvi dan je ponedjeljak. మ--ట---ో-- సోమవ-----వు-ుంది మ-దట- ర-జ- స-మవ-ర- అవ-త--ద- మ-ద-ి ర-జ- స-మ-ా-ం అ-ు-ు-ద- --------------------------- మొదటి రోజు సోమవారం అవుతుంది 0
Modaṭi rōju-s-mav-raṁ--v-t---i Modaṭi rōju sōmavāraṁ avutundi M-d-ṭ- r-j- s-m-v-r-ṁ a-u-u-d- ------------------------------ Modaṭi rōju sōmavāraṁ avutundi
Drugi dan je utorak. రెం-వ-రో-ు మ--ళవ--------ుంది ర--డవ ర-జ- మ-గళవ-ర- అవ-త--ద- ర-ం-వ ర-జ- మ-గ-వ-ర- అ-ు-ు-ద- ---------------------------- రెండవ రోజు మంగళవారం అవుతుంది 0
Reṇḍava -ōj----ṅ-a-a-ā-aṁ a--t--di Reṇḍava rōju maṅgaḷavāraṁ avutundi R-ṇ-a-a r-j- m-ṅ-a-a-ā-a- a-u-u-d- ---------------------------------- Reṇḍava rōju maṅgaḷavāraṁ avutundi
Treći dan je srijeda. మూడ- --జ- బుధ-ా-ం -వ--ుంది మ-డవ ర-జ- బ-ధవ-ర- అవ-త--ద- మ-డ- ర-జ- బ-ధ-ా-ం అ-ు-ు-ద- -------------------------- మూడవ రోజు బుధవారం అవుతుంది 0
Mūḍ--- ---u --d-a-ā--ṁ a-u----i Mūḍava rōju budhavāraṁ avutundi M-ḍ-v- r-j- b-d-a-ā-a- a-u-u-d- ------------------------------- Mūḍava rōju budhavāraṁ avutundi
Četvrti dan je četvrtak. నా---వ రో-- గు-ు--ర--అవ-త-ం-ి న-ల-గవ ర-జ- గ-ర-వ-ర- అవ-త--ద- న-ల-గ- ర-జ- గ-ర-వ-ర- అ-ు-ు-ద- ----------------------------- నాలుగవ రోజు గురువారం అవుతుంది 0
Nā-uga-----ju-gur-v-r-----u-u--i Nālugava rōju guruvāraṁ avutundi N-l-g-v- r-j- g-r-v-r-ṁ a-u-u-d- -------------------------------- Nālugava rōju guruvāraṁ avutundi
Peti dan je petak. ఐద- --జ- ---్ర--రం అవుతు-ది ఐదవ ర-జ- శ-క-రవ-ర- అవ-త--ద- ఐ-వ ర-జ- శ-క-ర-ా-ం అ-ు-ు-ద- --------------------------- ఐదవ రోజు శుక్రవారం అవుతుంది 0
A-da----ōju śuk-a-āraṁ ---t---i Aidava rōju śukravāraṁ avutundi A-d-v- r-j- ś-k-a-ā-a- a-u-u-d- ------------------------------- Aidava rōju śukravāraṁ avutundi
Šesti dan je subota. ఆ-వ ---ు శని--రం అ---ు--ి ఆరవ ర-జ- శన-వ-ర- అవ-త--ద- ఆ-వ ర-జ- శ-ి-ా-ం అ-ు-ు-ద- ------------------------- ఆరవ రోజు శనివారం అవుతుంది 0
Ā-------j---a-iv---ṁ-a-u----i Ārava rōju śanivāraṁ avutundi Ā-a-a r-j- ś-n-v-r-ṁ a-u-u-d- ----------------------------- Ārava rōju śanivāraṁ avutundi
Sedmi dan je nedjelja. ఏడ- --జ- ఆ---ా-ం -వు-ు--ి ఏడవ ర-జ- ఆద-వ-ర- అవ-త--ద- ఏ-వ ర-జ- ఆ-ి-ా-ం అ-ు-ు-ద- ------------------------- ఏడవ రోజు ఆదివారం అవుతుంది 0
Ēḍava ---- -divā-aṁ -vutun-i Ēḍava rōju ādivāraṁ avutundi Ē-a-a r-j- ā-i-ā-a- a-u-u-d- ---------------------------- Ēḍava rōju ādivāraṁ avutundi
Tjedan ima sedam dana. వా-- -ో--డ---ో-ు-- ఉ----ి వ-ర- ల- ఏడ- ర-జ-ల- ఉ-ట-య- వ-ర- ల- ఏ-ు ర-జ-ల- ఉ-ట-య- ------------------------- వారం లో ఏడు రోజులు ఉంటాయి 0
Vā-a- l--ē-u rōj-l--u-ṭāyi Vāraṁ lō ēḍu rōjulu uṇṭāyi V-r-ṁ l- ē-u r-j-l- u-ṭ-y- -------------------------- Vāraṁ lō ēḍu rōjulu uṇṭāyi
Mi radimo samo pet dana. మనం -ేవల- -ద--ర-జులే--ని--స్తా-ు మన- క-వల- ఐద- ర-జ-ల- పన-చ-స-త-మ- మ-ం క-వ-ం ఐ-ు ర-జ-ల- ప-ి-ే-్-ా-ు -------------------------------- మనం కేవలం ఐదు రోజులే పనిచేస్తాము 0
M-naṁ kē-ala--ai---rōjul----n---s-ā-u Manaṁ kēvalaṁ aidu rōjulē panicēstāmu M-n-ṁ k-v-l-ṁ a-d- r-j-l- p-n-c-s-ā-u ------------------------------------- Manaṁ kēvalaṁ aidu rōjulē panicēstāmu

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!