Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   uk Дні тижня

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [дев’ять]

9 [devʺyatʹ]

Дні тижня

[Dni tyzhnya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ponedjeljak П-н---л-к Понеділок П-н-д-л-к --------- Понеділок 0
P-nedil-k Ponedilok P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Utorak В-вто--к Вівторок В-в-о-о- -------- Вівторок 0
V-vtorok Vivtorok V-v-o-o- -------- Vivtorok
Srijeda С-ре-а Середа С-р-д- ------ Середа 0
Se---a Sereda S-r-d- ------ Sereda
Četvrtak Чет--р Четвер Ч-т-е- ------ Четвер 0
Ch--ver Chetver C-e-v-r ------- Chetver
Petak п’я-н--я п’ятниця п-я-н-ц- -------- п’ятниця 0
pʺya--y---a pʺyatnytsya p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Subota С-бо-а Субота С-б-т- ------ Субота 0
S-b--a Subota S-b-t- ------ Subota
Nedjelja Неділя Неділя Н-д-л- ------ Неділя 0
N--i--a Nedilya N-d-l-a ------- Nedilya
Tjedan Т---е-ь Тиждень Т-ж-е-ь ------- Тиждень 0
T--h-e-ʹ Tyzhdenʹ T-z-d-n- -------- Tyzhdenʹ
od ponedjeljka do nedjelje в-д------ілка--- н---лі від понеділка до неділі в-д п-н-д-л-а д- н-д-л- ----------------------- від понеділка до неділі 0
v-d-p----i-ka-d- -e--li vid ponedilka do nedili v-d p-n-d-l-a d- n-d-l- ----------------------- vid ponedilka do nedili
Prvi dan je ponedjeljak. Пе-ший------- п--е-----. Перший день – понеділок. П-р-и- д-н- – п-н-д-л-к- ------------------------ Перший день – понеділок. 0
P-rshy-- denʹ - p-ned-lok. Pershyy- denʹ – ponedilok. P-r-h-y- d-n- – p-n-d-l-k- -------------------------- Pershyy̆ denʹ – ponedilok.
Drugi dan je utorak. Дру--й -ен--–-ві-тор--. Другий день – вівторок. Д-у-и- д-н- – в-в-о-о-. ----------------------- Другий день – вівторок. 0
D-u-y---d-n- ---i-toro-. Druhyy- denʹ – vivtorok. D-u-y-̆ d-n- – v-v-o-o-. ------------------------ Druhyy̆ denʹ – vivtorok.
Treći dan je srijeda. Тр-тій -е-ь - --ре--. Третій день – середа. Т-е-і- д-н- – с-р-д-. --------------------- Третій день – середа. 0
Tr-t------nʹ-- se--d-. Tretiy- denʹ – sereda. T-e-i-̆ d-n- – s-r-d-. ---------------------- Tretiy̆ denʹ – sereda.
Četvrti dan je četvrtak. Ч-т----и------ – ч-----. Четвертий день – четвер. Ч-т-е-т-й д-н- – ч-т-е-. ------------------------ Четвертий день – четвер. 0
Ch--v-------d--------e--e-. Chetvertyy- denʹ – chetver. C-e-v-r-y-̆ d-n- – c-e-v-r- --------------------------- Chetvertyy̆ denʹ – chetver.
Peti dan je petak. П-ят-- ---ь – п’------. П’ятий день – п’ятниця. П-я-и- д-н- – п-я-н-ц-. ----------------------- П’ятий день – п’ятниця. 0
P---t-y--denʹ-- -ʺy----t-y-. Pʺyatyy- denʹ – pʺyatnytsya. P-y-t-y- d-n- – p-y-t-y-s-a- ---------------------------- Pʺyatyy̆ denʹ – pʺyatnytsya.
Šesti dan je subota. Ш-стий---н- –-с----а. Шостий день – субота. Ш-с-и- д-н- – с-б-т-. --------------------- Шостий день – субота. 0
S-o----̆-den--- --b-t-. Shostyy- denʹ – subota. S-o-t-y- d-n- – s-b-t-. ----------------------- Shostyy̆ denʹ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. Сьом-- де-ь – ---іл-. Сьомий день – неділя. С-о-и- д-н- – н-д-л-. --------------------- Сьомий день – неділя. 0
Sʹo--y̆--e-ʹ-- --dil--. Sʹomyy- denʹ – nedilya. S-o-y-̆ d-n- – n-d-l-a- ----------------------- Sʹomyy̆ denʹ – nedilya.
Tjedan ima sedam dana. Т-жде-- ма--------і-. Тиждень має сім днів. Т-ж-е-ь м-є с-м д-і-. --------------------- Тиждень має сім днів. 0
Tyz-de-ʹ -ay---i--dn--. Tyzhdenʹ maye sim dniv. T-z-d-n- m-y- s-m d-i-. ----------------------- Tyzhdenʹ maye sim dniv.
Mi radimo samo pet dana. М- -р--ює-о--и-е --ят---н-в. Ми працюємо лише п’ять днів. М- п-а-ю-м- л-ш- п-я-ь д-і-. ---------------------------- Ми працюємо лише п’ять днів. 0
M- -ra-s-u-e-------e -'y--ʹ -n--. My pratsyuyemo lyshe p'yatʹ dniv. M- p-a-s-u-e-o l-s-e p-y-t- d-i-. --------------------------------- My pratsyuyemo lyshe p'yatʹ dniv.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!