Zbirka izraza

hr Voće i živežne namirnice   »   ar ‫فواكه ومواد غذائية.‬

15 [petnaest]

Voće i živežne namirnice

Voće i živežne namirnice

‫15[خمسة عشر]‬

15[khimsat eashr]

‫فواكه ومواد غذائية.‬

[fwakih wamawadu ghadhayiyata.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Imam jagodu. ‫ل----ب- -ر-ولة.‬ ‫لدي حبة فراولة.‬ ‫-د- ح-ة ف-ا-ل-.- ----------------- ‫لدي حبة فراولة.‬ 0
l-iy -abat -ar-w-lat-. ldiy habat farawilata. l-i- h-b-t f-r-w-l-t-. ---------------------- ldiy habat farawilata.
Imam kivi i lubenicu. ‫لدي-ح-ة--يوي-وشم-مة-‬ ‫لدي حبة كيوي وشمامة.‬ ‫-د- ح-ة ك-و- و-م-م-.- ---------------------- ‫لدي حبة كيوي وشمامة.‬ 0
l-i---a-at-k-yuiu- w-sh-mam--a. ldiy habat kayuiun washimamata. l-i- h-b-t k-y-i-n w-s-i-a-a-a- ------------------------------- ldiy habat kayuiun washimamata.
Imam naranču i grejp. ‫ل-ي ب--ق-ل- -ح-- -ريب-ف-وت.‬ ‫لدي برتقالة وحبة جريب فروت.‬ ‫-د- ب-ت-ا-ة و-ب- ج-ي- ف-و-.- ----------------------------- ‫لدي برتقالة وحبة جريب فروت.‬ 0
l-i b-r--q-l-t--ah-b-- -ar------u-a. ldi birtaqalat wahabat jarib faruta. l-i b-r-a-a-a- w-h-b-t j-r-b f-r-t-. ------------------------------------ ldi birtaqalat wahabat jarib faruta.
Imam jabuku i mango. ‫لدي-ت-احة--ح-- م-----‬ ‫لدي تفاحة وحبة مانجو.‬ ‫-د- ت-ا-ة و-ب- م-ن-و-‬ ----------------------- ‫لدي تفاحة وحبة مانجو.‬ 0
l-i--t--a-at wah---t -aan-j-. ldiy tafahat wahubat maaniju. l-i- t-f-h-t w-h-b-t m-a-i-u- ----------------------------- ldiy tafahat wahubat maaniju.
Imam bananu i ananas. ‫-----و-- وح-ة-أ-ان-س.‬ ‫لدي موزة وحبة أناناس.‬ ‫-د- م-ز- و-ب- أ-ا-ا-.- ----------------------- ‫لدي موزة وحبة أناناس.‬ 0
ld- -aw--t-w--ibat -an--a-. ldi mawzat wahibat 'ananas. l-i m-w-a- w-h-b-t '-n-n-s- --------------------------- ldi mawzat wahibat 'ananas.
Pravim voćnu salatu. ‫إني---ض--س-ط- --ا-ه.‬ ‫إني أحضر سلطة فواكه.‬ ‫-ن- أ-ض- س-ط- ف-ا-ه-‬ ---------------------- ‫إني أحضر سلطة فواكه.‬ 0
'i-n--'----- s--t---n----a-a-a. 'iini 'ahdir sultatan fawakaha. '-i-i '-h-i- s-l-a-a- f-w-k-h-. ------------------------------- 'iini 'ahdir sultatan fawakaha.
Jedem tost. ‫--ي-آ-- خبز-- ----اً-‬ ‫إني آكل خبزا- محمصا-.‬ ‫-ن- آ-ل خ-ز-ً م-م-ا-.- ----------------------- ‫إني آكل خبزاً محمصاً.‬ 0
'--ni a-u--kh---an m--s-an. 'iini akul khbzaan mhmsaan. '-i-i a-u- k-b-a-n m-m-a-n- --------------------------- 'iini akul khbzaan mhmsaan.
Jedem tost s maslacem. ‫-آ-- خ--ا- ---صا---- -بد--‬ ‫ آكل خبزا- محمصا- مع زبدة.‬ ‫ آ-ل خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د-.- ---------------------------- ‫ آكل خبزاً محمصاً مع زبدة.‬ 0
ak----h-z--n ----aa- m-- zabdat-. akil khbzaan mhmsaan mae zabdata. a-i- k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-a-a- --------------------------------- akil khbzaan mhmsaan mae zabdata.
Jedem tost s maslacem i marmeladom. ‫-كل--ب-اً -ح-ص-- مع ز--- وم----‬ ‫آكل خبزا- محمصا- مع زبدة ومربى.‬ ‫-ك- خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د- و-ر-ى-‬ --------------------------------- ‫آكل خبزاً محمصاً مع زبدة ومربى.‬ 0
a--lu-k-b--an --m-aan ----zab---- ---a----. akilu khbzaan mhmsaan mae zabadat wamarbaa. a-i-u k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-d-t w-m-r-a-. ------------------------------------------- akilu khbzaan mhmsaan mae zabadat wamarbaa.
Jedem sendvič. ‫آ------وي--‬ ‫آكل سندويشة‬ ‫-ك- س-د-ي-ة- ------------- ‫آكل سندويشة‬ 0
akil--sandw-sh-t akilu sandwishat a-i-u s-n-w-s-a- ---------------- akilu sandwishat
Jedem sendvič s margarinom. ‫آك----دويشة-م- ---ري--‬ ‫آكل سندويشة مع مرغرين.‬ ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي-.- ------------------------ ‫آكل سندويشة مع مرغرين.‬ 0
ak-- sini----h-t------u-g-ar-n-. akil sinidwishat mae murgharina. a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n-. -------------------------------- akil sinidwishat mae murgharina.
Jedem sendvič s margarinom i rajčicom. ‫--ل س-دو--ة--- م-غ--- --ن-ور-.‬ ‫آكل سندويشة مع مرغرين وبندورة.‬ ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي- و-ن-و-ة-‬ -------------------------------- ‫آكل سندويشة مع مرغرين وبندورة.‬ 0
ak-----nid-is-at -a--m--gha-in --b--d-r---. akil sanidwishat mae margharin wabindurata. a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n w-b-n-u-a-a- ------------------------------------------- akil sanidwishat mae margharin wabindurata.
Trebamo kruha i riže. ‫إ--ا--ح-ا--خبزا--و--ز--.‬ ‫إننا نحتاج خبزا- وأرزا-.‬ ‫-ن-ا ن-ت-ج خ-ز-ً و-ر-ا-.- -------------------------- ‫إننا نحتاج خبزاً وأرزاً.‬ 0
'-i---a--aht-j-khb-aa-------a-. 'iinana nahtaj khbzaan warzaan. '-i-a-a n-h-a- k-b-a-n w-r-a-n- ------------------------------- 'iinana nahtaj khbzaan warzaan.
Trebamo ribu i odreske. ‫نح- بحا----ل-م---شر-ئ---لل---‬ ‫نحن بحاجة للسمك وشرائح اللحم.‬ ‫-ح- ب-ا-ة ل-س-ك و-ر-ئ- ا-ل-م-‬ ------------------------------- ‫نحن بحاجة للسمك وشرائح اللحم.‬ 0
n-an--i-aja- -i-s-m-k ---h---y---a--a-ma. nhan bihajat lilsamak washarayih allahma. n-a- b-h-j-t l-l-a-a- w-s-a-a-i- a-l-h-a- ----------------------------------------- nhan bihajat lilsamak washarayih allahma.
Trebamo pizzu i špagete. ‫--- --ا-- ل----- -سب--يتي-‬ ‫نحن بحاجة لبيتزا وسباغيتي.‬ ‫-ح- ب-ا-ة ل-ي-ز- و-ب-غ-ت-.- ---------------------------- ‫نحن بحاجة لبيتزا وسباغيتي.‬ 0
nhan--ih--at--i----aza-a was-bag--ati. nhan bihajat libaytazana wasabaghiati. n-a- b-h-j-t l-b-y-a-a-a w-s-b-g-i-t-. -------------------------------------- nhan bihajat libaytazana wasabaghiati.
Što još trebamo? ‫م--ا---تا---يضا--‬ ‫ماذا نحتاج أيضا-؟‬ ‫-ا-ا ن-ت-ج أ-ض-ً-‬ ------------------- ‫ماذا نحتاج أيضاً؟‬ 0
m--h--n-h--- --d-a-? madha nahtaj aydaan? m-d-a n-h-a- a-d-a-? -------------------- madha nahtaj aydaan?
Trebamo mrkvu i rajčicu za juhu. ‫نحن بحا-- ل-زر------ر- ل-ح-اء-‬ ‫نحن بحاجة لجزر وبندورة للحساء.‬ ‫-ح- ب-ا-ة ل-ز- و-ن-و-ة ل-ح-ا-.- -------------------------------- ‫نحن بحاجة لجزر وبندورة للحساء.‬ 0
nh-n bi--j---lijazr -a---d-r-------s--. nhan bihajat lijazr wabindurat lilhsa'. n-a- b-h-j-t l-j-z- w-b-n-u-a- l-l-s-'- --------------------------------------- nhan bihajat lijazr wabindurat lilhsa'.
Gdje je supermarket? ‫أ---ه---ل-ت-- ---ب---‬ ‫أين هو المتجر الكبير؟‬ ‫-ي- ه- ا-م-ج- ا-ك-ي-؟- ----------------------- ‫أين هو المتجر الكبير؟‬ 0
'--n--u-a-mu-aj-- a-kab-r? 'ayn hu almutajir alkabir? '-y- h- a-m-t-j-r a-k-b-r- -------------------------- 'ayn hu almutajir alkabir?

Mediji i jezik

Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!
Dali si znao?
Gruzijski govori oko 4 milijuna ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!