Zbirka izraza

hr Pitati – prošlost 2   »   ar ‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

86 [osamdeset i šest]

Pitati – prošlost 2

Pitati – prošlost 2

‫86[ست وثمانون]‬

86[st wathamanun]

‫أسئلة – صيغة الماضى 2‬

[asyilat - sighat almadaa 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Koju si kravatu nosio? ‫أي--ر-طة --ق -رت----‬ ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ ‫-ي- ر-ط- ع-ق ا-ت-ي-؟- ---------------------- ‫أية ربطة عنق ارتديت؟‬ 0
a-a- ri-ta-----q a----it? ayat ribtat eanq artadit? a-a- r-b-a- e-n- a-t-d-t- ------------------------- ayat ribtat eanq artadit?
Koji auto si kupio / kupila? ‫--ة -يارة-اش-ريت-‬ ‫أية سيارة اشتريت؟‬ ‫-ي- س-ا-ة ا-ت-ي-؟- ------------------- ‫أية سيارة اشتريت؟‬ 0
a--t-s----a--a--tarayt? ayat sayarat ashtarayt? a-a- s-y-r-t a-h-a-a-t- ----------------------- ayat sayarat ashtarayt?
Na koje si se novine pretplatio / pretplatila? ‫ما-ا-ص------لت- اشت--- به-؟‬ ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ ‫-ا ا-ص-ي-ة ا-ت- ا-ت-ك- ب-ا-‬ ----------------------------- ‫ما الصحيفة التي اشتركت بها؟‬ 0
ma---s-hif-t al-- --s-t--a-at b--a? ma alsahifat alty aishtarakat biha? m- a-s-h-f-t a-t- a-s-t-r-k-t b-h-? ----------------------------------- ma alsahifat alty aishtarakat biha?
Koga ste vidjeli? ‫-- ---ت-‬ ‫من رأيت؟‬ ‫-ن ر-ي-؟- ---------- ‫من رأيت؟‬ 0
m--ra--a? mn rayta? m- r-y-a- --------- mn rayta?
Koga ste sreli? ‫-ن قا--ت-‬ ‫من قابلت؟‬ ‫-ن ق-ب-ت-‬ ----------- ‫من قابلت؟‬ 0
m--q-b-l--? mn qabalta? m- q-b-l-a- ----------- mn qabalta?
Koga ste prepoznali? ‫على م- تعرف--‬ ‫على من تعرفت؟‬ ‫-ل- م- ت-ر-ت-‬ --------------- ‫على من تعرفت؟‬ 0
e--a-m-n ta-ar----? elaa min taearafat? e-a- m-n t-e-r-f-t- ------------------- elaa min taearafat?
Kada ste se ustali? ‫مت---س--قظ--‬ ‫متى استيقظت؟‬ ‫-ت- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫متى استيقظت؟‬ 0
mata------ayq-zat? mataa aistayqazat? m-t-a a-s-a-q-z-t- ------------------ mataa aistayqazat?
Kada ste započeli? ‫م-- -د-ت؟‬ ‫متى بدأت؟‬ ‫-ت- ب-أ-؟- ----------- ‫متى بدأت؟‬ 0
mtaa -ad-t? mtaa badat? m-a- b-d-t- ----------- mtaa badat?
Kada ste prestali? ‫متى----ف-؟‬ ‫متى توقفت؟‬ ‫-ت- ت-ق-ت-‬ ------------ ‫متى توقفت؟‬ 0
mt-a t-w-----? mtaa tawaqaft? m-a- t-w-q-f-? -------------- mtaa tawaqaft?
Zašto ste se probudili? ‫ل---است--ظ-؟‬ ‫لما استيقظت؟‬ ‫-م- ا-ت-ق-ت-‬ -------------- ‫لما استيقظت؟‬ 0
l-a ais-----z-t? lma aistayqazat? l-a a-s-a-q-z-t- ---------------- lma aistayqazat?
Zašto ste postali učitelj? ‫لما--صبحت م-رسا-؟‬ ‫لما أصبحت مدرسا-؟‬ ‫-م- أ-ب-ت م-ر-ا-؟- ------------------- ‫لما أصبحت مدرساً؟‬ 0
lma 'asb--a- m--s--n? lma 'asbahat mdrsaan? l-a '-s-a-a- m-r-a-n- --------------------- lma 'asbahat mdrsaan?
Zašto ste uzeli taksi? ‫ل---ا--ست---ت----ر- أ-رة؟‬ ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ ‫-م-ذ- ا-ت-ل-ت س-ا-ة أ-ر-؟- --------------------------- ‫لماذا استقليت سيارة أجرة؟‬ 0
lma----ai--aqliat --ya--t---a--? lmadha aistaqliat sayaratan ajr? l-a-h- a-s-a-l-a- s-y-r-t-n a-r- -------------------------------- lmadha aistaqliat sayaratan ajr?
Odakle ste došli? ‫-- -ي- أتيت-/ -----‬ ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ ‫-ن أ-ن أ-ي- / ق-م-؟- --------------------- ‫من أين أتيت / قدمت؟‬ 0
m- 'a-n--at--- /-qada---? mn 'ayn 'atayt / qadamat? m- '-y- '-t-y- / q-d-m-t- ------------------------- mn 'ayn 'atayt / qadamat?
Kamo ste išli? ‫--ى أ-ن تذهب-‬ ‫إلى أين تذهب؟‬ ‫-ل- أ-ن ت-ه-؟- --------------- ‫إلى أين تذهب؟‬ 0
'i-l-- -ay-----hahab? 'iilaa 'ayn tadhahab? '-i-a- '-y- t-d-a-a-? --------------------- 'iilaa 'ayn tadhahab?
Gdje ste bili? ‫-ين --ت-‬ ‫أين كنت؟‬ ‫-ي- ك-ت-‬ ---------- ‫أين كنت؟‬ 0
ay- -un-? ayn kunt? a-n k-n-? --------- ayn kunt?
Kome si pomogao / pomogla? ‫م- سا-د-؟‬ ‫من ساعدت؟‬ ‫-ن س-ع-ت-‬ ----------- ‫من ساعدت؟‬ 0
mn s-e-dt? mn saeidt? m- s-e-d-? ---------- mn saeidt?
Kome si pisao / pisala? ‫-من--ت-ت-‬ ‫لمن كتبت؟‬ ‫-م- ك-ب-؟- ----------- ‫لمن كتبت؟‬ 0
lma- -a--b--? lman katabta? l-a- k-t-b-a- ------------- lman katabta?
Kome si odgovorio / odgovorila? ‫-- أجبت؟‬ ‫من أجبت؟‬ ‫-ن أ-ب-؟- ---------- ‫من أجبت؟‬ 0
mn ----at? mn 'ajbat? m- '-j-a-? ---------- mn 'ajbat?

Dvojezičnost poboljšava sluh

Ljudi koji govore dva jezika čuju bolje. Mogu točnije raspoznati različite zvukove. Do tog rezultata je došlo jedno američko istraživanje. Istraživači su ispitivanje proveli na nakoliko tinejdžera. Jedan dio ispitanika je odrastao u dvojezičnom okruženju. Ti tinejdžeri su govorili engleski i španjolski jezik. Preostali ispitanici govorili su samo engleski jezik. Morali su saslušati određeni slog. To je bio slog “da”. Taj slog nije pripadao nijednom od jezika. Ispitanici su slog slušali preko slušalica. Pritom je elektrodama izmjerena njihova moždana aktivnost. Nakon tog testa tinejdžeri su još jednom morali saslušati slog. Ovaj put su mogli čuti mnogo isprekidanih zvukova. To su bili razni glasovi koji su govorili besmislene rečenice. Dvojezičari su prilično snažno reagirali na slog. Njihov je mozak pokazao veliku aktivnost. Ispitanici su točno identificirali slog sa i bez šumova. Jednojezičnim ispitanicima to nije uspjelo. Njihov sluh nije bio toliko dobar kao sluh dvojezičara. Istraživače je rezultat eksperimenta iznenadio. Dotad je samo bilo poznato da posebno dobar sluh imaju muzičari. No čini se da dvojezičnost također trenira sluh. Dvojezičari se stalno suočavaju s različitim zvukovima. Stoga je njihov mozak prisiljen razvijati nove sposobnosti. On je naučio razlikovati različite jezične podražaje. Istraživači trenutno ispituju kako jezične vještine utječu na mozak. Možda i sluh profitira ako se jezik počne učiti kasnije u životu...