Zbirka izraza

hr U restoranu 2   »   no På restaurant 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [tretti]

På restaurant 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Sok od jabuke, molim. E-------uic----akk. En eplejuice, takk. E- e-l-j-i-e- t-k-. ------------------- En eplejuice, takk. 0
Limunadu, molim. En b-us--ta-k. En brus, takk. E- b-u-, t-k-. -------------- En brus, takk. 0
Sok od rajčice, molim. En-t---tj---e,-tak-. En tomatjuice, takk. E- t-m-t-u-c-, t-k-. -------------------- En tomatjuice, takk. 0
Ja bih rado čašu crnog vina. Je--vi- g-ern---a--t g---s rødvin. Jeg vil gjerne ha et glass rødvin. J-g v-l g-e-n- h- e- g-a-s r-d-i-. ---------------------------------- Jeg vil gjerne ha et glass rødvin. 0
Ja bih rado čašu bijelog vina. Je- v-l -j---e--- ---g-a-s----tvin. Jeg vil gjerne ha et glass hvitvin. J-g v-l g-e-n- h- e- g-a-s h-i-v-n- ----------------------------------- Jeg vil gjerne ha et glass hvitvin. 0
Ja bih rado bocu pjenušca. J---vi- --e-ne--a-en fl--k--mus----n--. Jeg vil gjerne ha en flaske musserende. J-g v-l g-e-n- h- e- f-a-k- m-s-e-e-d-. --------------------------------------- Jeg vil gjerne ha en flaske musserende. 0
Voliš li ribu? L--er d-----k? Liker du fisk? L-k-r d- f-s-? -------------- Liker du fisk? 0
Voliš li govedinu? L-ke- -- ----kjø-t? Liker du oksekjøtt? L-k-r d- o-s-k-ø-t- ------------------- Liker du oksekjøtt? 0
Voliš li svinjetinu? L--er du -vi-? Liker du svin? L-k-r d- s-i-? -------------- Liker du svin? 0
Htio / htjela bih nešto bez mesa. J-g -i- -jer---h- ----u-e- kjøt-. Jeg vil gjerne ha noe uten kjøtt. J-g v-l g-e-n- h- n-e u-e- k-ø-t- --------------------------------- Jeg vil gjerne ha noe uten kjøtt. 0
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Jeg vi----e--e h--e--g--nnsa-tallerke-. Jeg vil gjerne ha en grønnsaktallerken. J-g v-l g-e-n- h- e- g-ø-n-a-t-l-e-k-n- --------------------------------------- Jeg vil gjerne ha en grønnsaktallerken. 0
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Jeg vil g-e-ne -a noe s-- i-ke--ar-lang ti-. Jeg vil gjerne ha noe som ikke tar lang tid. J-g v-l g-e-n- h- n-e s-m i-k- t-r l-n- t-d- -------------------------------------------- Jeg vil gjerne ha noe som ikke tar lang tid. 0
Želite li to s rižom? V-l--u h- ----t-l? Vil du ha ris til? V-l d- h- r-s t-l- ------------------ Vil du ha ris til? 0
Želite li to s tjesteninom? Vil--- -- p--ta--il? Vil du ha pasta til? V-l d- h- p-s-a t-l- -------------------- Vil du ha pasta til? 0
Želite li to s krumpirom? Vi------- ----t-r ti-? Vil du ha poteter til? V-l d- h- p-t-t-r t-l- ---------------------- Vil du ha poteter til? 0
To mi nije ukusno. D-t ---k-r-ikke g--t. Det smaker ikke godt. D-t s-a-e- i-k- g-d-. --------------------- Det smaker ikke godt. 0
Jelo je hladno. Mate- er ----. Maten er kald. M-t-n e- k-l-. -------------- Maten er kald. 0
To ja nisam naručio / naručila. D-----r i-k---et-je- -es--lte. Det var ikke det jeg bestilte. D-t v-r i-k- d-t j-g b-s-i-t-. ------------------------------ Det var ikke det jeg bestilte. 0

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je uspostaviti kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu povijest. Gostione ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se također često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Dali si znao?
Nizozemski spada u skupinu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Nizozemski je materinski jezik za oko 25 milijuna ljudi. Većina njih živi u Nizozemskoj i Belgiji. Ali nizozemski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Nizozemska prije bila kolonijalna sila. Tako je nizozemski bio temelj za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz nizozemskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za nizozemski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će nizozemski u budućnosti potpuno nestati.