Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   no Småprat 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [tjueén / én og tyve]

Småprat 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Odakle ste? Hv-r-ko-me--du fra? Hvor kommer du fra? H-o- k-m-e- d- f-a- ------------------- Hvor kommer du fra? 0
Iz Basela. F-a-B---l. Fra Basel. F-a B-s-l- ---------- Fra Basel. 0
Basel je u Švicarskoj. B--el ----e- i-S-----. Basel ligger i Sveits. B-s-l l-g-e- i S-e-t-. ---------------------- Basel ligger i Sveits. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? H--- -å-.-. M-ller. Hils på ... Müller. H-l- p- .-. M-l-e-. ------------------- Hils på ... Müller. 0
On je stranac. Han-er--tl-nd--g. Han er utlending. H-n e- u-l-n-i-g- ----------------- Han er utlending. 0
On govori više jezika. Han-s---ke- --ere ---åk. Han snakker flere språk. H-n s-a-k-r f-e-e s-r-k- ------------------------ Han snakker flere språk. 0
Jeste li prvi put ovdje? Er-det f-rs-- gan- -u-er---r? Er det første gang du er her? E- d-t f-r-t- g-n- d- e- h-r- ----------------------------- Er det første gang du er her? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. Nei,--eg---------i--jo--o---. Nei, jeg var her i fjor også. N-i- j-g v-r h-r i f-o- o-s-. ----------------------------- Nei, jeg var her i fjor også. 0
Ali samo jedan tjedan. Men--a-- e- ---. Men bare ei uke. M-n b-r- e- u-e- ---------------- Men bare ei uke. 0
Kako Vam se dopada kod nas? Hv-r-------e--d----g her -os --s? Hvordan liker du deg her hos oss? H-o-d-n l-k-r d- d-g h-r h-s o-s- --------------------------------- Hvordan liker du deg her hos oss? 0
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. Ve--i- -o--.-Fo----r-ve----g-. Veldig godt. Folk er vennlige. V-l-i- g-d-. F-l- e- v-n-l-g-. ------------------------------ Veldig godt. Folk er vennlige. 0
I krajolik mi se također dopada. Og-nat-r-n--i-er -e---g-å. Og naturen liker jeg også. O- n-t-r-n l-k-r j-g o-s-. -------------------------- Og naturen liker jeg også. 0
Šta ste po zanimanju? H---j-b-e- ---me-? Hva jobber du med? H-a j-b-e- d- m-d- ------------------ Hva jobber du med? 0
Ja sam prevoditelj. Je- -r -----etter. Jeg er oversetter. J-g e- o-e-s-t-e-. ------------------ Jeg er oversetter. 0
Prevodim knjige. J-- ove-s--t----øke-. Jeg oversetter bøker. J-g o-e-s-t-e- b-k-r- --------------------- Jeg oversetter bøker. 0
Jeste li sami ovdje? Er -u -le-e-her? Er du alene her? E- d- a-e-e h-r- ---------------- Er du alene her? 0
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. N-i- kon- mi / mann-n -in -r-h-r o-så. Nei, kona mi / mannen min er her også. N-i- k-n- m- / m-n-e- m-n e- h-r o-s-. -------------------------------------- Nei, kona mi / mannen min er her også. 0
А tamo su moje dvoje djece. O--der-----e--o b---a----e. Og der er de to barna mine. O- d-r e- d- t- b-r-a m-n-. --------------------------- Og der er de to barna mine. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!