Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   no ville noe 1

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [sytti]

ville noe 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Želite li pušiti? V---du -ø---? Vil du røyke? V-l d- r-y-e- ------------- Vil du røyke? 0
Želite li plesati? V---------s-? Vil du danse? V-l d- d-n-e- ------------- Vil du danse? 0
Želite li se šetati? V-- -u-gå--n-tur? Vil du gå en tur? V-l d- g- e- t-r- ----------------- Vil du gå en tur? 0
Želim pušiti. Je--v-- gjer-- -øy--. Jeg vil gjerne røyke. J-g v-l g-e-n- r-y-e- --------------------- Jeg vil gjerne røyke. 0
Želiš li cigaretu? Vil -u-h- -n -iga---t? Vil du ha en sigarett? V-l d- h- e- s-g-r-t-? ---------------------- Vil du ha en sigarett? 0
On želi vatru. Han-vil-ha fy-. Han vil ha fyr. H-n v-l h- f-r- --------------- Han vil ha fyr. 0
Želim nešto piti. Jeg v-- g-ern- -- n-e å----k--. Jeg vil gjerne ha noe å drikke. J-g v-l g-e-n- h- n-e å d-i-k-. ------------------------------- Jeg vil gjerne ha noe å drikke. 0
Želim nešto jesti. Je---il g---n- -pi-e noe. Jeg vil gjerne spise noe. J-g v-l g-e-n- s-i-e n-e- ------------------------- Jeg vil gjerne spise noe. 0
Želim se malo odmoriti. Je- -i---j---e h-il- ----. Jeg vil gjerne hvile litt. J-g v-l g-e-n- h-i-e l-t-. -------------------------- Jeg vil gjerne hvile litt. 0
Želim Vas nešto pitati. J------ g-e-ne---ør-e ----n--. Jeg vil gjerne spørre deg noe. J-g v-l g-e-n- s-ø-r- d-g n-e- ------------------------------ Jeg vil gjerne spørre deg noe. 0
Želim Vas nešto zamoliti. Je- v-- gj-r-e -e-de- -m-n-e. Jeg vil gjerne be deg om noe. J-g v-l g-e-n- b- d-g o- n-e- ----------------------------- Jeg vil gjerne be deg om noe. 0
Želim Vas na nešto pozvati. Jeg-vi--gj-rne --vi--re-de- p- -oe. Jeg vil gjerne invitere deg på noe. J-g v-l g-e-n- i-v-t-r- d-g p- n-e- ----------------------------------- Jeg vil gjerne invitere deg på noe. 0
Šta želite, molim? Hva vil--u h-? Hva vil du ha? H-a v-l d- h-? -------------- Hva vil du ha? 0
Želite li kavu? Vil-du h- en--a---? Vil du ha en kaffe? V-l d- h- e- k-f-e- ------------------- Vil du ha en kaffe? 0
Ili želite radije čaj? E-------l---------r -a -n---? Eller vil du heller ha en te? E-l-r v-l d- h-l-e- h- e- t-? ----------------------------- Eller vil du heller ha en te? 0
Želimo se voziti kući. Vi-v-- g----e--jø-e----m. Vi vil gjerne kjøre hjem. V- v-l g-e-n- k-ø-e h-e-. ------------------------- Vi vil gjerne kjøre hjem. 0
Želite li taksi? V-- d-r- h--en dr--j-? Vil dere ha en drosje? V-l d-r- h- e- d-o-j-? ---------------------- Vil dere ha en drosje? 0
Oni žele telefonirati. D- --l -j-r---r-ng-. De vil gjerne ringe. D- v-l g-e-n- r-n-e- -------------------- De vil gjerne ringe. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.